Prošli tjedan započelo je međunarodno testiranje nuklearne elektrane Krško, s naglaskom na otpornost na potres, s obzirom na to da Slovenija i Hrvatska žele njezin rad produžiti do 2043. godine.
O tome su se naročito raspisali austrijski mediji jer je u Austriji nuklearna energija iznimno nepopularna te se uvijek detaljno prati što se u vezi s tim događa u Austriji susjednim državama, javlja Index.
Kamen temeljac nuklearne elektrane Krško položen je 1974., a dozvolu za rad je nuklearka dobila 1984. godine. Nuklearka Krško je bila prva nuklearka zapadnog tipa koja je izgrađena u jednoj socijalističkoj zemlji.
Nuklearka Krško je udaljena 40 kilometara od epicentra potresa u Zagrebu
"Nuklearka Krško je udaljena 85 kilometara od epicentra potresa koji je pogodio Hrvatsku 29. prosinca 2020. Zagreb je i u ožujku prošle godine najteže pogodio potres; ovaj epicentar bio je udaljen samo 40 km od Krškog. Sigurnost od potresa uvijek je bila jedna od najčešćih briga povezanih uz Krško", piše austrijski dnevnik Die Presse, koji podsjeća da je nuklearna elektrana od Graza i Klagenfurta udaljena oko 120 kilometara, a od Beča oko 260 kilometara.
Austrijski stručnjaci zbog toga pozivaju da se postrože kriteriji kada je riječ o testiranju otpornosti Krškog na posljedice potresa te da se provede i geološko istraživanje. Na tome naročito inzistira ekološki aktivist Reinhard Uhrig. Ugledni geolog dr. Roman Lahodynsky s bečkog Instituta za istraživanje rizika pak smatra da se opasnost od potresa za Krško umanjuje.
Austrijanci pokrenuli peticiju protiv nuklearke u Krškom
Uz to, trenutno se gradi privremeno skladište na lokaciji elektrane, u kojem će se - otprilike 100 godina - odlagati nuklearni otpad koji stvara temperature od više stotina Celzijevih stupnjeva.
U Austriji je pokrenuta i peticija kojom se od austrijske vlade traži da od Slovenije zatraži uvođenje strožih kriterija kada je riječ o otpornosti Krškog na posljedice potresa.
Slovenija je pak odbacila sve prigovore protivnika nuklearne energije iz Austrije te tvrdi da je Krško otporno na potrese. Slovenci tvrde da se nakon katastrofe u Fukušimi, u Japanu, radilo na poboljšanju otpornosti Krškog na potrese te da je sve učinjeno u skladu s važećim kriterijima Europske unije. Dapače, iz NE-a Krško tvrde da su stres-testovi pokazali da je nuklearka otpornija na potrese nego što se mislilo.
Slovenija tvrdi da je Krško sada otpornije na potres nego prije
Ravnatelj slovenske Agencije za atomsku sigurnost Igor Sirc je rekao da je "vjerojatnost potresa koji bi mogli prouzročiti ispuštanje radioaktivnih tvari iz nuklearne elektrane Krško vrlo mala". Uz to, nakon nesreće u Fukušimi razrađen je opsežni program za poboljšanje sigurnosti, koji je sada "gotovo u cijelosti proveden". "Širenjem je poboljšana otpornost Krškog na ozbiljne nesreće, posebno u području seizmičkih opterećenja i sigurnih isključenja zbog jakih potresa", garantira Sirc, a prenosi Der Standard.
Odgovarajući testovi i istraživanja sigurnosti provedeni su uz sudjelovanje stručnjaka iz susjednih zemalja poput Austrije ili Italije, ali i stručnjaka iz zemalja s naprednim nuklearnim programima poput Francuske ili SAD-a.
Hrvatska podržava produžetak rada nuklearke do 2043. godine
Hrvatska kao suvlasnica Krškog podržava produženje rada ove nuklearke do 2043. godine.
"Kao suvlasnik Hrvatska je još 2014. dala odobrenje za sva potrebna ulaganja u dugoročni rad nuklearke", poručili su za austrijske medije iz NE-a Krško.
Prema podacima HEP-a, Hrvatska iz Krškog dobiva 17 posto električne energije koja se koristi u Hrvatskoj.
