Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj i dalje strelovito rastu. U pet godina čak 40 posto - pa nas na nerealni trend upozorava i Europska komisija. Glavni uzrok vide u subvencioniranim kreditima koji u uvjetima inflacije povećavaju rizike za banke i potiču dugove građana. Struka pak tvrdi - Hrvatskoj ne prijeti slom tržišta nekretnina. One su i dalje isplativa i sigurna investicija, piše HRT.
San svake obitelji jest kupnja nekretnine, no put je trnovit, posebice kada cijene stambenih kvadrata divljaju.
- Cijene su svakim danom sve veće i ne vidi se da će ići prema dolje. Oko dvije do dvije i pol tisuća eura kvadrat. Nemoguće je dignuti toliki kredit, kaže Matea Perić.
Najskuplji su kvadrati - i do 6 tisuća eura u Splitu, Dubrovniku, Opatiji, Zagrebu i višestruko nadmašuju prosječnu hrvatsku plaću.
- Velik je nedostatak priuštive novogradnje posebice u Zagrebu gdje je zbog potresa potražnja povećana. Na tržište najviše dolaze luksuzne novogradnje, a broj transakcija pada i normalno da će prosječna cijena narasti, istaknula je Lana Mihalinec Knežević, vlasnica agencije za nekretnine.
Sutra počinju prijave banaka za državne subvencionirane APN kredite. Europska komisija smatra ih krivcem za nekretninski balon jer pojačavaju bankarske rizike i prijete stabilnosti našeg financijskog sustava.
- Neki ljudi će izgubiti posao, doći će do smanjene mogućnosti otplate tih kredita i jedan dio plasmana će biti loš, to je problem za banke, ali nije problem da ugrozi cijeli financijski sustav. To je komentar da treba prilagoditi politike da se taj balon ne bi dalje razvijao, kaže Neven Vidaković, financijski stručnjak.
- APN je pomogao putem subvencioniranih kredita 22 obitelji da dođe do svog stana i kroz 4 godine bilo je oko 4 700 novorođene djece to je velik pomak što se tiče demografske obnove, smatra Dragan Hristov, direktor APN-a.
Za Zeleno-lijevi blok to je promašena mjera koja se samo prelijeva u profit banaka. Predlažu zajednički fond države i gradova te izgradnju stanova za javni najam.
- Dobivali smo prigovore da je to socijalistički model a taj model vam ima cijela Europa. Da bi se tržište nekretnina reguliralo mi moramo i drugačije rasporediti porezni teret u Hrvatskoj, rekla je Sandra Benčić, zastupnica zeleno-lijevog blok.
Traže uvođenje poreza na nekretnine i kapital, no baš to na noge bi dignulo sve one koji nekretnine kupuju gotovinom kao sigurno i isplativo ulaganje.
