Splitska stranka MOST svrnula se na tematsku sjednicu grada Split na temu turizma, te predstavila nacionalnu strategiju koju je kreirao savjet Mosta.
Priopćenje za javnost vezano za Smjernice MOST-ove politike održivog razvoja hrvatskog turizma kao i Turizma u gradu Splitu prenosimo u cijelosti.
"Poštovane građanke i građani grada Splita,
u MOST-u polazimo od činjenice da je turizam od presudne važnosti za Hrvatsku.
Međutim, razvoj turizma nema samo pozitivne, nego ima i negativne učinke. Osobito je značajan i očigledan njegov utjecaj na okoliš i lokalne zajednice koje su pod pritiskom turističkih aktivnosti. Stoga smatramo da se država mora fokusirati na zaštitu javnog prostora, kao općeg dobra i najvrjednijeg nacionalnog resursa te spriječiti njegovu daljnju devastaciju.
U tu svrhu, a uzimajući u obzir i druge relevantne implikacije koje su u vezi s hrvatskom turističkom pričom, izradili smo Smjernice za održivi razvoj hrvatskog turizma koje sadrže konkretne i provedive mjere.
U MOST-u smatramo da održivi turizam mora biti postavljen kao glavni cilj razvoja hrvatskog turizma u budućnosti. Održivi razvoj hrvatskog turizma moguće je ostvariti isključivo zaštitom prostora kao općeg dobra i kulturnog nasljeđa lokalnih zajednica te tako turistima omogućiti stjecanje autentičnog iskustva.
Ciljevi MOST-ove turističke strategije:
1. Zaštita prostora kao najvrjednijeg nacionalnog resursa od njegove daljnje devastacije
U svrhu zaštite prostora kao općeg dobra na lokalnoj razini, općine i gradovi trebaju se osnažiti tako da mogu učinkovito uvoditi poticajne i destimulirajuće mjere fizičkim i pravnim osobama koje se bave pružanjem usluga u turizmu. Dok za neke djelatnosti to može biti izdavanje licencija (dozvola), dotle bi za druge djelatnosti pogodnije bilo uvođenje nižih ili viših poreza ovisno o procjeni jedinica lokalne samouprave koje usluge i sadržaje treba ograničavati, a koje pak poticati. U konačnici, lokalne jedinice samouprave moraju imati i moć uspostave zabrana (npr. prekomjerne gradnje) ako procijene da određene aktivnosti degradiranju prostor.
2. Upravljanje javnim prostorom kao općim dobrom tako da bude dostupno lokalnom stanovništvu i turistima bez zapreka
Slobodan pristup plažama element je hrvatskog turističkog nasljeđa i kao takav treba ostati dijelom hrvatske turističke priče u budućnosti.
3. Valorizacija obiteljskog smještaja kao hrvatske turističke price
Naše opredjeljenje mora biti poticanje razvoja one vrste elitnog turizma koji je inkluzivan u odnosu
prema lokalnoj zajednici i orijentirati se na privlačenje onih turista koji su otvoreni za stjecanje autentičnog turističkog iskustva.
U MOST-u smatramo da je obiteljski smještaj konstitutivni element hrvatskog turističkog identiteta. U obiteljski smještaj, prema našem prijedlogu, treba uvrstiti sve iznajmljivače koji imaju prebivalište na adresi na kojoj obavljaju djelatnost pružanja usluga turistima u nekretninama koje su njihovo vlasništvo te uključiti i one iznajmljivače koji nemaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine ako usluge pružaju samostalno. Pružanje usluga u obiteljskom smještaju ne treba opteretiti višim porezima,
nego se treba nastaviti oporezivati na dosadašnji način, a prag za ulazak u obveznike plaćanja PDV-a podignuti na ostvarene primitke veće od 60.000 eura. Privatni se smještaj može kvalitativno unaprijediti tako da se brendira kroz postupak rekategorizacije tako da se utvrdi poseban standard koji bi trebali
zadovoljavati svi iznajmljivači koji žele ishoditi oznaku obiteljskog smještaja. Poboljšanje kvalitete moguće je postići i tako da se uredi stimulativni porezni status za domaćine. Naš je prijedlog da se njihova porezna davanja mogu smanjiti na temelju obračuna i priznavanja troškova ulaganja i poslovanja. Vlasnici vikendica, odnosno kuća, apartmana i stanova za odmor, i članovi njihovih užih obitelji trebaju se smatrati domaćinima i biti obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor koji je prihod općina i gradova. U tom smislu predlažemo da oni ubuduće ne podliježu obvezi plaćanja turističke pristojbe (za razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna kako je uređeno u postojećem zakonskom rješenju) te da ih općine i gradovi u sklopu djelokruga rada njihovih nadležnih službi uvrste u registar povremenih stanovnika jedinice lokalne samouprave, tj. da ažuriraju postojeće popise vikendaša i članova
njihovih užih obitelji. U slučaju da ugošćuju rodbinu i prijatelje imaju obvezu prijaviti ih u sustavu eVisitor kao turiste i po toj osnovi platiti pripadajući iznos turističke pristojbe.
Predlažemo da se nekomercijalni smještaj kao takav ukine iz hrvatskog turističkog zakonodavstva. Naposljetku, nekomercijalni smještaj u značajnoj mjeri predstavlja nelojalnu konkurenciju obiteljskom smještaju te drugim pravnim i fizičkim osobama koji se bave pružanjem usluga smještaja, a često i služi kao izlika za poreznu evaziju, odnosno izbjegavanje plaćanja pripadajućih obveza.
4. Poticanje domaće proizvodnje i porezno rasterećenje posebno malih poduzetnika
Gastronomska baština trebala bi se više koristiti u promotivne svrhe, a što može pozitivno utjecati na pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije na međunarodnom turističkom tržištu.
Naš je prijedlog da se ugostitelji koji na godišnjoj razini nabave najmanje 75% materijala izrade (namirnica i pića) domaćeg podrijetla oslobode obveze plaćanja četvrtine (25%) godišnjeg iznosa PDV-a.
U svrhu poticanja domaće proizvodnje pića predlažemo da se u ugostiteljstvu stopa PDV-a od 13% uvede i na vino, pivo, vodu, prirodne sokove, kavu, čaj i tople napitke.
5. Provedba mjera kojima bi koristi od razvoja turizma imali hrvatski ljudi i lokalna zajednica
Predlažu poticanje razvoja turizma na području Dalmatinske zagore, Like i drugih dijelova hrvatskog zaobalja
S ciljem poticanja razvoja kontinentalnog turizma predlažemo da se pokrene osmišljavanje turističkih tura kroz kontinentalne dijelove Hrvatske koje bi trajale 3, 5 ili 7 dana.
U konačnici tako osmišljene turističke ture, izletničke programe I aranžmane ponuditi na domaćem tržištu tako da se turističkim agencijama i autobuserima koji bi organizirali putovanja subvencioniraju troškova prijevoza u visini od 50%. Smatramo da bi idealna sezona za udruženi nastup bila jesen i proljeće zato što su tada prijevoznički kapaciteti izvan pune operativne funkcije uslijed nepovoljnih učinaka izrazite sezonalnosti turističkih aktivnosti, koje je temeljno obilježje hrvatskog turizma.
Predlažemo da se razvoj turizma na području Dalmatinske zagore, Like i drugih dijelova hrvatskog zaobalja potakne tako da Hrvatska turistička zajednica najmanje 25% financijskih sredstava namijenjenih za marketing preusmjeri u promotivne aktivnosti s ciljem turističke valorizacije potencijala tih područja.
Politiku malih koraka održivog razvoja turizma u zaobalju država treba podržati i poticajnim mjerama kojima bi se u iznosu od 50% sufinancirali troškovi kamata za svako ulaganje u različite vrste turističkih sadržaja koji se financiraju izravno od strane HBOR-a i pomoću kredita poslovnih banaka.
Turizam u gradu Splitu
Smatramo kako Tematska sjednica gradskog vijeća na temu Turizam u Splitu neće doprinijeti poboljšanju trenutno vrlo loše situacije kako općenito mu Gradu tako niti u sastavnicama turizma koje su trenutno u Gradu.
Posebno ističemo kako u potpunosti sumnjamo u poboljšice obzirom kako je za razmatranje cijele materije i donošenje zaključaka priloženo 16 vrlo općenitih i načelnih dokumenata.
Strategija, Akcijski plan, Plan, Studija, ... jasno potvrđuje tezu kako “svi rade” ali učinak će biti divlji turizam, nezadovoljni građani, prljav Grad, ...
O kakvim dokumentima se radi i u kojoj mjeri su isti ozbiljni i vjerodostojni dovoljno je na stranici 135 Strategije pročitati kako će grad Split 2031 godine imati 178 tis. stanovnika a svjedocima smo nažalost tužne stvarnosti da Grad svaki dan napuštaju 3-4 osobe i potpuno realna procjena je kako će grad Split 2032 godine imati 150 tis. stanovnika.
Svjedoci smo galopirajućeg i nekontroliranoga rasta „turizma“ u gradu Splitu, u svakomu segmentu a posebno ističemo, po našem mišljenju najnegativniji segment a to je „apartmanizacije stanova u stambenim zgradama“.
Svjedoci smo masovnog pretvaranja stanova na 4. 7. ili 12. katu u „Apartman s 2, 3, 4 , … zvjezdica“.
Naime, u gradu skoro ne postoji stan za dugoročni najam. Ne postoje podstanari na način koji mi pamtimo, a sve je više kako starijih a posebno mlađih obitelji koje su prisiljene odlaziti iz grada, a još gore je što je vrlo, vrlo rijetkim dostupan dolazak i nastanjivanje u Gradu.
Zar nije dovoljno pogledati primjere gradova koji „uživaju“ u rezultatima tog istog „turizma“: Venecija, Stradun, Barcelona, … odnosno pustoši koju iza sebe ostavlja stihijska apartmanizacija!
Jesmo li svjesni činjenice da će grad Split u vrlo bliskoj budućnosti postati „turistički biser“ bez stanovnika ali zato s odličnim turističkim vodičima."
