Cikla. Da nije ove kolumne, ja ciklu nikad više ne bih sijala. Ma ni spomenula. Nikad. Traumatizirana sam.
A zašto, pitate se? Pa zato što je to čudo neviđeno koliko je vole mravi u mom vrtu. Kako cikla raste, tako se i mravi raspojasaju, rasplešu se oko nesretne cikle, ma živo ludilo, kad vam kažem.
Raspitala sam se ja naokolo, nitko živ nema taj problem osim mene, samo kod mene mravi povampire kad vide ciklu. Pa sam ja zaključila da moram birati između cikle i mravi, vjerovali ili ne, izabrala sam mrave, ciklu godinama ne sijem.
Zbog mravi i zbog moje vjere koja mi ne dozvoljava nikakvo trovanje po vrtu, jedino ubojstvo koje sebi dozvoljavam jesu smrdljivi martini. Njih utapam, a kako je to meni mučno gledati, češće ih ubijam, preciznije – gnječim. Brza smrt ipak je humanija, tješim se ja.
Povratak cikle u vrt
Ali, vratimo se na temu cikle. Dakle, zbog kolumne sam ipak odlučila vratiti ciklu u vrt. Jer svi volimo autentičnost – ne mogu pisati o cikli, a ne imati je u vrtu, a usput mi trebaju i fotke.
Saznala sam da ciklu ne moram sijati – preskočila sam taj korak i presadila sićušne sadnice. Trudila sam se ciklu često zalijevati, jer mravi ne vole blato, nisu oni svinje, imaju neke svoje filmove koji ne uključuju previše vode. Izgleda da to pomaže, ni jednog mrava u blizini nisam vidjela.
Čak sam se pomalo i zabrinula i cijelo jedno jutro izgubila zureći naokolo i tražeći mrave. Nekako mi ne štima taj moj vrt bez mravi… a moje sriće kad sam ih konačno ugledala, za ne virovat. Odjednom je nastupio mir u mojoj duši, mravi su tu, sve se vratilo u ravnotežu. Da, ponekad nam tako malo za sriću triba.
A možda je to ona situacija kad se žrtva zaljubi u otmičara – ima to svoje ime u psihologiji. “Stockholmski sindrom” psihološki je odgovor u kojem žrtva razvija emocionalnu povezanost i simpatiju prema svom zlostavljaču ili otmičaru. To može uključivati i osjećaj lojalnosti, zaštite prema otmičaru, a ponekad čak i obranu njegovih postupaka.
Kako uzgojiti ciklu
Aj Marija, uozbilji se, majketi, i objasni što je najvažnije znati kod uzgoja cikle.
E pa ovako, idemo redom:
- Naravno, za početak, najvažnija je dobra priprema tla i pravilno zalijevanje. Ako pretjeramo, imat ćemo trulež i loš oblik korijena, a nedovoljno vode daje drvenastu strukturu i gorčinu. Tlo treba biti rahlo, da bi se korijen mogao fino razvijati, isto kao i za mrkvu, bogato humusom ili odstajalim stajnjakom, nikako svježim.
- Ako sijete ciklu, važno je prorjeđivanje mladih biljaka, jer nam se svima omakne gustiš. Za pravilan rast korijena vrlo je važan razmak među biljkama, makar desetak centimetara.
- Ne pretjerivati s dušikom, jer onda raste samo lišće.
- Pridržavati se plodoreda, ne sadite je nakon blitve jer su iz iste obitelji.
S (napasnim) mravima trebate, dakako, prethodno sklopiti dogovor o nenapadanju, poštovanju, međusobnom uvažavanju i nekoj okvirnoj, makar minimalnoj dozi ljubavi i razumijevanja. Inače ste nadrljali. Vi, a ne vaši mravi.
I za kraj, ne zaboravite – mlado lišće cikle možete pripremiti i jesti isto kao i blitvu, kratko prokuhano, a time i potičete biljku da brže raste.
Kako je nemam puno, lijepo vam kažem, posadila je ovaj put samo zbog kolumne, tako je i nemam dovoljno za kuhanje i kiseljenje. Zato je s posebnim guštom sirovu naribam i umiješam u salatu. Eh, to je ta bomba od zdravlja i lipote na pjatu.
Zdravstvene koristi cikle
Cikla je bogata, kako se može pročitati na internetu, prije svega:
- Vitaminom C, snažnim antioksidansom koji jača imunitet i poboljšava apsorpciju željeza.
- Vitaminima B-kompleksa, posebno:
- Vitaminom B9 (folnom kiselinom) koja je ključna za trudnice, krvnu sliku i zdravlje srca.
- Vitaminom B6 (piridoksinom), važnim za metabolizam proteina i rad živčanog sustava.
- Vitaminom A (u obliku beta-karotena), koji doprinosi zdravlju očiju i kože (više u lišću nego u korijenu, ma zamisli).
- Vitaminom K, koji pomaže u zgrušavanju krvi (također više u lišću).
Minerali:
- Željezom, koje podržava stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
- Magnezijem, važnim za živce i mišiće.
- Kalijem, koji snižava krvni tlak.
Eto, sad ste dobili sve moguće razloge da sijete ili presađujete ciklu. Ako ne uspijeva u sjevernom dijelu vrta, odakle su ciklu moji mravi protjerali, probajte s južnim.
A usput, imam jednog prijatelja – sjećam se da je u djetinjstvu bio posebno fasciniran mravljim stadom. Kad bi netko ugazio mrava, taj bi vrištao, pa sam ga odlučila priupitati čime ga mravlje zajednice fasciniraju.
Pa kaže:
„Draga moja, mravlje su zajednice fascinantni primjeri savršeno organiziranih društava u prirodi. Svaka kolonija mrava funkcionira poput superorganizma, gdje svaki pojedini mrav, makar se ne može podičiti prevelikim mozgom, ima točno određenu ulogu, a svi zajedno konstantno i isključivo rade za dobrobit cijele zajednice, onako kako bi trebali i mi ljudi, sa puno većim mozgom. Ali ne radimo. I zato ja uživam promatrati tu mravlju užurbanost, uređenost i zajedništvo. Kužiš?“
Ma kako ne bi kužila, cili život im se sklanjam s puta, ali i dalje ne kužim što su se dohvatili baš moje cikle… na to još čekam odgovor iz svemira!
