Za Dalmacija Danas piše prof. dr. sc. Ivo Lušić - specijalist neurologije - Uglešić poliklinika
Nedavno je Američka neurološka akademija (AAN) okupila stručnjake iz različitih područja neuroznanosti kako bi identificirali 12 temeljnih čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje ljudskog mozga tijekom svih razdoblja našeg života. Povezujući kliničku praksu i rezultate temeljnih istraživanja s konačnim ciljem informiranja javnosti te prepoznavanja aktivnosti koje pružaju najveću korist ova bi kampanja mogla pozitivno utjecati – kako na pojedince, tako i na širu društvenu zajednicu.
Evo i kratkog pregleda njihovih preporuka.
1. Naspavajte se!
Brojna istraživanja ukazuju na blagotvorne učinke spavanja na moždane sinapse (tj. na veze između živčanih stanica - neurona), zatim na sposobnost mozga da “očisti” otpadne metaboličke nusprodukte, kao i povoljne učinke na zdravlje krvnih žila mozga. Poremećaji spavanja, uključujući nedostatak sna, opstruktivnu apneju u spavanju i poremećaj tzv. cirkadijalnog ritma (tj. pravilnosti izmjene spavanja i budnosti) povezani su sa slabijim pamćenjem, lošim raspoloženjem, smanjenom neuroimunološkom funkcijom i povećanom percepcijom boli. U odraslih osoba s neurološkim bolestima liječenje poremećaja spavanja može smanjiti rizik za oboljevanje od moždanog udara, poboljšati kontrolu epileptičkih napadaja i (potencijalno) usporiti razvoj kognitivnog oštećenja prouzročenog Alzheimerovom bolešću i drugim neurodegenerativnim poremećajima povezanim sa starenjem.
2. Zaštitite svoje mentalno zdravlje.
Poremećaji raspoloženja – poput anksioznosti i depresije – doprinose lošem zdravlju našeg mozga. Praćenje tih stanja posebno je važno za osobe s epilepsijom, kroničnim glavoboljama, moždanim udarom i traumatskom ozljedom mozga. U pojedinaca s različitim neurološkim stanjima liječenje anksioznosti i/ili depresije može pomoći u boljem pridržavanju propisane sheme liječenja, poboljšati kvalitetu života, usporiti napredovanje bolesti i poboljšati konačne ishode liječenja.
3. Pridržavajte se zdrave prehrane!
Pristup "zdravoj" hrani dio je zdravlja mozga – i to od razdoblja prije našeg rođenja (tj. od vremena trudnoće) pa sve do duboke starosti. Osobe koji zbog siromaštva nemaju pristup zdravoj hrani, ili se samovoljno nezdravo hrane, imaju znatno veći rizik za kronične neurološke poremećaje poput demencije i neuropatije. "Hrana kao lijek" sve se više prepoznaje od strane pacijenata, pružatelja zdravstvenih usluga i kreatora zdravstvenih politika.
4. Tjelesna aktivnost.
Redovita tjelesna aktivnost potiče neurogenezu – tj. sposobnost našeg mozga da razvija nove neurone i stvara nove međusobne veze – a uz to suzbija upalne procese, osnažuje bijelu tvar (mijelin) u mozgu i poboljšava kontrolu povišenog krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola. Nadalje, u osoba s Parkinsonovom bolešću i multiplom sklerozom tjelovježba poboljšava ravnotežu, mišićni tonus i pokretljivost.
5. Ostanite društveno povezani!
Osobe koji imaju snažne društvene veze posjeduju niži rizik za oboljevanje od moždanog udara, kao i za kognitivno propadanje u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Nasuprot tome, usamljenost je povezana s povećanim rizikom za oboljevanje od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, kao i s većom učestalošću drugih neuroloških poremećaja.
6. Izbjegavajte bilo kakav vid povrede glave.
Traumatska ozljeda mozga zbog prometnih nesreća ili padova, posebno kod starijih osoba, jedan je od najčešćih uzroka smrti i trajne invalidnosti. Djeca bi svakako trebala nositi zaštitne kacige prilikom vožnje bicikla, a starije osobe bi trebale razgovarati sa svojim liječnicima o postupcima koji bi umanjili potencijalni rizik od padova.
7. Kontrolirajte krvni tlak!
Visoki krvni tlak doprinosi upalnim procesima u središnjem živčanom sustavu, moždanom udaru i sitnim krvarenjima u mozgu. Povišen krvni tlak u srednjim godinama povezan je s povišenim rizikom za kognitivno oštećenje. U kasnijoj životnoj dobi, loše kontrolirani krvni tlak povisuje rizik za oboljevanje od epilepsije. Standardno se preporučuje održavanje sistoličkog ("gornjeg") krvnog tlaka ispod razine od 130 mm Hg. Općenito, već od mlađe životne dobi treba redovito provjeravati krvni tlak i razgovarati o mogućnostima liječenja - ako su njegove vrijednosti povišene.
8. Procijenite svoje metaboličke i genetske rizike.
Visoka razina kolesterola, sjedilačke navike, pretilost i šećerna bolest nesporno ugrožavaju zdravlje mozga. Osobe s ovim čimbenicima rizika – koje je očito moguće prevenirati i/ili korigirati – trebale bi proaktivno razgovarati sa svojim liječnicima o načinima liječenja, promjene ili mogućnostima za kontrolu tih čimbenika rizika. Nadalje, bilo bi uputno istražiti vlastite genetske predispozicije ili obiteljsku medicinsku povijest koja može negativno utjecati na zdravlje našeg mozga. Današnje mogućnosti genetskog testiranja mogu nam pomoći u prepoznavanju i liječenju mogućih poremećaja te eventualno smanjiti ili ublažiti potencijalne rizike.
9. Propisane lijekove koristite prema propisanom režimu.
Većina lijekova koji se rabe za neurološke poremećaje su relativno skupi, što može otežati njihovu dostupnost, te time onemogućiti pojedince da koriste lijekove koji su im neophodno potrebni. Radeći zajedno, pacijenti i liječnici mogu pronaći načine za poboljšanje pristupa učinkovitim i pristupačnim lijekovima, te utjecati na širu zajednicu u cilju poboljšanja njihove pristupačnosti.
10. Smanjite rizik od infekcija.
Zaštita od infekcija također pomaže u očuvanju zdravlja mozga. Pacijenti bi se trebali posavjetovati sa svojim liječnicima kako bi bili sigurni da su u potpunosti zaštićeni. Osim toga, osobe s određenim neurološkim bolestima moraju koristiti tzv. imunosupresivne lijekove koji posljedično povisuju njihov rizik za infekcije, a ponekad dovode i do pojačanog odgovora na uobičajene infekcije u odraslih osoba. Pridržavanje smjernica za raspored cijepljenja jedan je od načina na koji neurolozi mogu pomoći u suzbijanju infekcije.
11. Ograničite negativnu izloženost.
Zlouporaba alkohola i drugih sredstava ovisnosti, kao i pušenje, štetni su za zdravlje mozga. Mlađe osobe mogu biti osjetljivije u pogledu razvoja ovisnosti i štetnih učinaka ovih toksina. Preporučuje se izbjegavanje izloženosti ovim tvarima. Druge negativne izloženosti – od kojih su mnoge izvan kontrole nas kao pojedinaca – uključuju onečišćenje zraka i vode te nekontrolirano korištenje pesticida. Svatko od nas može se zalagati za politike i praktična rješenja koja smanjuju upotrebu toksina u okolišu.
12. Zagovarajte jednakost.
Socioekonomski status, obrazovanje i pristup medicinskoj skrbi – kao primjeri društvenih odrednica globalnog zdravlja – utječu i na ishode zdravlja mozga. Loši životni uvjeti i ograničen pristup zdravstvenoj skrbi rezultiraju većim stopama neuroloških bolesti i učestalosti smrtnih ishoda. Pacijenti i liječnici mogu se boriti za politike koje se bave društvenim potrebama i smanjuju nejednakosti u zdravstvenoj skrbi, uz zahtjev da sva istraživanja budu uključiva i reprezentativna za sve pojedince – a ne samo za odabranu elitu.
