Doc. dr. sc. Kristijan Franin, suradnik Maslinara, u ovom je tekstu pojasnio što su točno botanički pesticidi i na koje sve načine mogu djelovati
Unatoč zabrinjavajućoj činjenici da uzrokuju velike promjene u okolišu i štete ljudskom zdravlju, upotreba kemijskih sredstava za zaštitu bilja u stalnom je porastu, posebno u nekim dijelovima svijeta. S druge strane povećana je potreba za pronalaženjem metoda koje će očuvati okoliš i omogućiti proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. U tom kontekstu sve važnije mjesto zauzimaju biljni pripravci tzv. botanički pesticidi.
Manjak informacija
Botanički pesticidi predstavljaju skupinu različitih tvari dobivenih iz biljaka uz minimalne promjene njihovog kemijskog sastava. Neki podaci govore kako je do danas poznato preko 1200 biljnih vrsta koje pokazuju pesticidni učinak, međutim samo mali broj se primjenjuje u proizvodnji. Prihvatljiviji su za okoliš i sigurni za zdravlje u odnosu na sintetička sredstva, ali zbog manjka informacija o njihovoj učinkovitosti i mogućnosti korištenja na vanjskim površinama još su uvijek slabo zastupljeni u široj praksi.
Ovisno o aktivnim tvarima koje sadrže botanički insekticidi mogu djelovati na više načina. Putem dodira (kontaktno), antifidantno (štetnici se prestaju hraniti pa šteta izostaje) i repelentno (odbijajuće). Među botaničkim pesticidima koji se dugi niz godina koriste u zaštiti bilja i predstavljaju svojevrsnu alternativu kemijskim sredstvima su pripravci na bazi piretrina, azadiraktina i eteričnih ulja. Piretrin je kemijska komponenta koja pokazuje insekticidni učinak, a izoliran je iz cvjetova jedne posebne vrste krizantema, inače autohtone na području Dalmacije (u stranoj literaturi ga možemo pronaći pod nazivom Dalmatian pyrethrum), a to je buhač (Tanacetum cinerariifolium). U Republici Hrvatskoj ova je biljka zakonom strogo zaštićena. Osim u poljoprivredi koristio se i u domaćinstvu, a tradicionalno se uzgajao u maslinicima kao zaštita protiv maslinine muhe i maslinovog moljca.
Za razliku od brojnih kemijskih sredstava piretrini (piretrin, cinerin i jasmolin) u integriranoj i ekološkoj zaštiti imaju brojne prednosti u odnosu na zdravlje ljudi i životinja ali i u odnosu na okoliš. Karakterizira ih niska otrovnost prema sisavcima, pticama i korisnim člankonošcima (oprašivači i prirodni neprijatelji), te vrlo kratka perzistentnost u okolišu, svega jedan do dva dana.
Nedostaci piretrina
Međutim piretrini pokazuju i određene nedostatke. Fotolabilni su što znači da svjetlost potiče njihovu razgradnju pa stoga smanjuje njihov učinak i lako se ispiru kišom. Osim toga dokazano je da smanjuju plodnost i duljinu života kod nekih vrsta parazitoida, mogu biti opasni za pčele pa se ne smiju upotrebljavati u vrijeme njihova leta. Kod česte upotrebe moguć je i razvoj rezistentnosti. Najbolji učinak postižu pri nižim temperaturama i za oblačnog vremena. Piretrine biljka ne upija putem korijena niti ih translocira kroz provodne organe nego djeluju isključivo kontaktom što znači da ih treba nanijeti izravno na biljku, odnosno ciljani organizam. Kod kukaca izazivaju poremećaje u funkcioniranju živčanog sustava, uzrokujući paralizu što u konačnici završava njihovim uginućem, te poremećaje u funkcioniranju staničnih membrana ili metaboličkih procesa. Ukoliko imaju antifidantno djelovanje onda smanjuju potrebu za hranom ili odbijaju štetnika od izvora hrane, odnosno hranu čine neprobavljivom pa čak i otrovnom.
Za razliku od piretrina insekticid na bazi nima (neem) je izoliran iz sjemenki biljke Azadirachta indica i sadrži spoj azadiraktin koji ima antifidantni učinak, ali djeluje i na hormonalni sustav što dovodi do poremećaja u rastu i reprodukciji. Istraživanja ovog spoja rezultirala su jakim larvicidnim učinkom na ličinke maslinine muhe. Iako na hrvatskom tržištu postoje pripravci na bazi piretrina i azadiraktina koji su registrirani za suzbijanju brojnih vrsta šetnika, nemaju dozvolu za tretiranje maslina. Mnoge vrste pokazuju odbijajući ili repelentni učinak. Repelenti udaljuju štetnike od biljke bilo da emitiraju nekakav neprivlačan miris ili svojim mirisom „maskiraju“ miris biljke domaćina. Na primjer miris češnjaka zbog sumpornih komponenti također djeluje odbijajuće na štetnike.
Eterična ulja
Osim biljnih ekstrakata eterična ulja i hidrolati su također predmet brojnih istraživanja u zaštiti bilja od nametnika. Eterična ulja predstavljaju prirodnu mješavinu različitih tvari male molekularne težine, hlapiva su i nisu topiva u vodi, a prisutna su kod mnogih biljnih vrsta iz porodica Asteraceae, Apiaceae, Lamiaceae, Laureaceae, Myrthaceae i Ruthaceae. Obično sadrže dva ili tri glavna sastojka u visokoj koncentraciji. U odnosu na poljoprivredne štetnike mogu djelovati kao insekticidi, akaricidi, fungicidi, baktericidi i herbicidi. Isto tako mogu se koristiti kao repelenti ili atraktanti, odnosno kao komponente u metodi zaštite koja se temelji na principu privlačenja i uništavanja štetnika tzv. attract and kill. Najčešće korištena eterična ulja su na bazi eukaliptusa, origana, nima, lavande, citrusa i sl. Mogu se koristiti za suzbijanje lisnih ušiju, grinja, nekih vrsta kornjaša, komaraca itd. Veliki broj istraživanja ovih spojeva je rezultirao pozitivnim učinkom u suzbijanju voćnih muha između ostalog i maslinine.
Unatoč brojnim prednostima eterična ulja mogu djelomično ometati život korisnih kukaca u prvom redu parazitoida. Literaturni podaci spominju eterično ulje vrijemekaza ili bezstabljičnog kravljaka (Carlina acaulis L.) kao potencijalnog agensa u suzbijanju maslinine muhe. Neka laboratorijska istraživanja su dokazala uspješnost u borbi protiv cvrčka koji je glavni vektor bakterije Xylella fastidiosa, uzročnika brzog sušenja masline. Osim insekticidnog dokazan je i njihov fungicidni učinak, tako ekstrakt lista ambrozije (Ambrosia artemisifolia) zaustavlja ili usporava klijanje spora gljive koja uzrokuje paunovo oko. Eterično ulje biljke Ammoides verticilliata je u laboratorijskim uvjetima ostvarilo visok stupanj inhibicije rasta gljiva kao što su Alternaria, Fusarium, Aspergillus i Penicillium, a pokazalo je i značajan učinak u suzbijanju maslinine muhe. Učinak prvenstveno ovisi o vrsti eteričnog ulja, koncentraciji, ali i stadiju razvoja štetnika.
Članak je objavljen u novom broju Maslinara koji možete naručiti na sljedećem linku.
