Hrvati katolici u svojim domovima jučer su, četiri tjedna prije Božića, zapalili prvu adventsku svijeću na svom adventskom vijencu kao simbolu iščekivanja Božića i rođenja Isusa Krista, Svjetla svijeta koji će rastjerati tamu grijeha.
Adventski vijenac sastavni dio duge kršćanske tradicije, a čine ga dva temeljna simbola: krug i svijeće odnosno svjetlost. Krug ili prsten, kao prvi oblik poznat u ljudskoj povijesti, osnova je geometrija, astronomije i astrologije. Bez početka i bez kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac simbol je Božje vjernosti zadanim obećanjima. U antičko vrijeme vijenac je predstavljao znak pobjede a u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivena spasenja.
Vijenac se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti.
Hrvati katolici u svojim domovima jučer su, četiri tjedna prije Božića, zapalili prvu adventsku svijeću na svom adventskom vijencu kao simbolu iščekivanja Božića i rođenja Isusa Krista, Svjetla svijeta koji će rastjerati tamu
Adventski vijenac sastavni dio duge kršćanske tradicije, a čine ga dva temeljna simbola: krug i svijeće odnosno svjetlost. Krug ili prsten, kao prvi oblik poznat u ljudskoj povijesti, osnova je geometrija, astronomije i astrologije. Bez početka i bez kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac simbol je Božje vjernosti zadanim obećanjima. U antičko vrijeme vijenac je predstavljao znak pobjede a u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivena spasenja.
Vijenac se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti.
Četiri svijeće
Četiri svijeće na vijencu znak su četiri adventska tjedna i najčešće su tri ljubičaste i jedna ružičaste boje. U prvu nedjelju Adventa, razdoblja koje prethodi Božiću, pali se prva, ljubičasta svijeća – svijeća nade i iščekivanja ili postilica. Druge nedjelje Adventa pali se također ljubičasta svijeća – svijeća mira ili pomirilica, s porukom pomirenja s svima. Treće se nedjelje pali ružičasta svijeća – svijeća radosti i veselja. Četvrta se pali ljubičasta svijeća – svijeća ljubavi, dok je negdje običaj na adventski vijenac staviti i petu bijelu svijeću – Kristovu svijeću, prenosi Fenix Magazin.
Riječ „advent“ dolazi od latinske riječi „adventus“ koja znači „dolazak“ a označava razdoblje iščekivanja. Prvi adventski vijenac, u obliku kakvoga poznajemo, nastao je 1839. godine u Hamburgu. Načinio ga je evangelistički pastor Johann Hinrich Wichren, osnivač doma za siromašnu djecu. Želeći djeci slikovito pojasniti iščekivanje Božića, konstruirao je drveni krug od kotača zaprežnih kola na koji je postavio 19 malih crvenih svijeće i 4 veće bijele svijeće. Svaki dan palili bi jednu crvrnu malu svijeću a nedjeljom veću bijelu.
Viijenac je polako evoluirao pa se drvo počelo ukrašavati zimzelenim grančicama a s vremenom drvo je u potpunosti zamjenjeno zimzelenim granjem. Također je evoluirao i broj svijeća u 4 ili 5. Adventski vijenac dvadesetih godina prošlog stoljeća postao je dio tradicije rimokatoličke crkve.
U čudesnoj simbolici adventskog vijenca, krug bez početka i kraja, simboliziraju Božju vječnost. Vijenac može biti načinjen od različitog zimzelenog raslinja koje predstavlja neprekinuti ciklus života. Božikovina i tisa simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad progonom i patnjom, a cedar snagu i ostvarenje.
Božikovina ima posebno značenje u kršćanstvu, njeni bodljikavi listovi podsjećaju na Kristovu krunu od trnja. Orasi, sjemenke mahuna te češeri bora koji se koriste za dekoraciju vijenca, simbol su života i uskrsnuća. Suvremeni vijenci imaju svijeće različitih boja, a običaj dopušta i korištenje bijelih svijeća. Ipak tradicionalno se na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta, prenosi N1.
