Nakon objave o pukotinama na stupovima i reakcije iz Hrvatskih cesta koje pokušavaju smiriti stvar, ipak ostaje nejasno zašto most vrijedan 420 milijuna eura otvoren 2022. i projektiran da traje najmanje 100 godina, već sada ima pukotine zbog kojih se planira uklanjanje površinskog sloja betona do glavne armature.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivice Budimira kaže kako su nedostaci Pelješkog mosta posve uobičajeni za takve objekte i kako ne ugrožavaju nosivost i stabilnost mosta te da će nakon turističke sezone biti otklonjene na trošak izvođača radova China Road and Bridge Corporationa. Pelješki most, naime, ima desetogodišnje jamstvo za uklanjanje nedostataka u gradnji.
Mikropukotine na mostu
"Riječ je prvenstveno o mikropukotinama površinskog sloja betona na pojedinim stupovima, odnosno pilonima Pelješkog mosta. Utvrđene su na zaštitnom sloju betona, dok nosiva konstrukcija mosta nije ugrožena. Predviđeno je uklanjanje površinskog sloja betona na mjestima pojave pukotina, do razine glavne armature, nakon čega će se izvesti obnova i dodatna zaštita betonskog sloja
Na pojedinim dijelovima mosta uočeni su i manji nedostaci poput lokalne pojave korozije na dijelovima čelične konstrukcije te potrebe za manjim injektiranjem na donjim dijelovima stupova", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta na Indexov upit.
Kolege iz Indexove redakcije pitale su i koliko su takva oštećenja uobičajena i očekivana kod velikih mostova izloženih soli, vlazi, vjetru i temperaturnim promjenama
"Kod velikih infrastrukturnih objekata u izrazito zahtjevnom morskom okolišu, kakav je i Pelješki most, pojava određenih površinskih oštećenja nije neuobičajena. Takvi objekti kontinuirano su izloženi djelovanju soli, vlage, jakog vjetra i temperaturnih oscilacija, što dugoročno zahtijeva redovito održavanje i preventivne zahvate zaštite konstrukcije.
Važno je naglasiti kako se u konkretnom slučaju ne radi o konstruktivnim oštećenjima niti o bilo kakvoj ugrozi stabilnosti mosta ili sigurnosti prometa. Uklanjanje nedostataka provodi se radi dugoročne zaštite i trajnosti konstrukcije, odnosno kako bi se spriječio eventualni prodor soli i vlage do armature tijekom dugog razdoblja.
Lokacija Pelješkog mosta specifična je zbog izrazite izloženosti soli i vrlo snažnih udara vjetra, a dodatno se nalazi i na seizmički aktivnom području. Također, riječ je o velikom mostu s visokim pilonima i konstrukciji koja je tijekom cijele godine izložena značajnim temperaturnim razlikama", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.
Slovenskom projektantu nije svejedno
Čini se da ipak nije riječ samo o ograničenom, očekivanom i rutinskom zahvatu. Sama činjenica da se kao razlog navodi prodor soli i vlage prema armaturi pokazuje da problem nije samo estetski, nastavlja Index.
Slovenski projektant mosta Marjan Pipenbaher, koji ističe da je njegovu nastajanju posvetio deset godina života, za Index je rekao kako takva oštećenja nisu baš uobičajena i dodao da je na to upozoravao kineskog graditelja još prije otvaranja mosta.
"Riječ je o površinskim pukotinama, dubine dva do pet centimetara, koje je trebalo sanirati već prije otvorenja mosta. To je pogreška kineskog izvođača radova. Pukotine su nastale zbog plastičnog skupljanja betona, odnosno zbog nedovoljne zaštite mladog betona. U te pukotine ulazi sol i to je problem", govori Pipenbaher. Kroz pukotine mogu prodirati voda, sol i drugi agresivni utjecaji, što s vremenom može ubrzati koroziju armature i propadanje zaštitnog sloja betona.
"Beton treba dodatno zaštititi poliuretanskim premazom, što jamči otpornost i trajnost. Tijekom projektiranja baš smo trajnosti mosta posvetili najviše pažnje. I mene kao projektanta jako boli kad vidim takva oštećenja. Nije mi svejedno. Pa most je nov! Ali to je život. Ne mogu reći da su takva oštećenja uobičajena, ali događaju se", dodaje.
Pipenbaher je dodao da će sanacija potrajati nešto manje od godinu dana i biti dugoročno rješenje te da uz redovito održavanje na Pelješkom mostu neće biti potrebni dodatni zahvati najmanje 25 godina. Osim toga, nekoliko mjeseci prije isteka desetogodišnjeg jamstva predviđen je detaljni pregled mosta kako bi se otkrili eventualni nedostaci i propusti u gradnji.
Jedina prava opasnost po nosivost mosta bio bi razoran potres, zaključio je Pipenbaher i ponosno dodao: "Nedavno sam prešao preko Pelješkog mosta i djelovao mi je tako skromno i skladno, kao da je oduvijek tamo, kao da mu je baš tamo mjesto. Znate, mostovi moraju imati dušu", završava Pipenbaher.
"Vjerojatno se radi o pogreški izvođača ili propustu u nadzoru"
Pipenbaherovo viđenje potvrdio je i jedan neovisni hrvatski stručnjak za mostogradnju i umirovljeni sveučilišni profesor koji je želio ostati anoniman. Naglasio je kako se, prema njegovu mišljenju, ne radi o konstrukcijskom propustu te da atmosferske prilike u ovom slučaju nisu bile presudne.
"Ne znam detalje o Pelješkom mostu, ali vjerojatno se radi o pogreški izvođača radova ili propustu nadzornog tijela. Sol, vjetar, vlaga i sunce nisu presudni faktori, znalo se da će tako biti. Most je projektiran da traje 100 godina, naravno uz odgovarajuću pripremu i održavanje. Ne bih baš rekao da se radi o uobičajenoj pojavi, ali u svakom slučaju, sve je otkriveno u jamstvenim rokovima", rekao je za Index.
