Nedovoljan unos vode može negativno utjecati na niz tjelesnih funkcija, a posljedice se često javljaju i prije nego što postanemo svjesni da smo dehidrirani. Liječnica Nadira Awal upozorava kako kronični manjak tekućine može utjecati na mozak, kožu, razinu energije, pa čak i krvni tlak.
Iako optimalna dnevna količina vode nije ista za sve, postoje opće preporuke. Djeca u dobi od četiri do osam godina trebala bi unositi oko 1,2 litre vode dnevno, dok se osobama starijima od 60 godina savjetuje između 1,6 i 2 litre tekućine.
No što se događa ako te količine redovito ne unosimo?
Mozak
Prema riječima liječnice, nedovoljan unos vode smanjuje volumen krvi u tijelu, što može dovesti do slabije opskrbe mozga kisikom. Posljedice su najčešće glavobolja, osjećaj pritiska u glavi te smanjena koncentracija.
Usta, usne i koža
Kako tijelo dehidrira, smanjuje se proizvodnja sline, što uzrokuje osjećaj suhoće ili ljepljivosti u ustima. Usne tada često postaju suhe i ispucale.
Dehidracija se odražava i na izgled kože, koja gubi elastičnost i zategnutost. Jedan od jednostavnih načina provjere je takozvani test turgora kože. Ako se nakon laganog štipanja kože na nadlanici ona ne vrati brzo u svoj normalan položaj, to može biti znak nedostatka tekućine u organizmu.
Razina energije
Umor je jedan od najčešćih znakova dehidracije. Kada tijelu nedostaje tekućine, ono se dodatno napreže kako bi održalo osnovne funkcije, što može dovesti do iscrpljenosti i manjka energije.
Ako se osoba osjeća umorno, a nije neispavana, vrlo je moguće da razlog leži upravo u nedovoljnom unosu vode. U težim slučajevima dehidracija može uzrokovati i pad krvnog tlaka, što može dovesti do vrtoglavice ili čak nesvjestice.
Liječnica upozorava da je u takvim situacijama važno reagirati odmah. U većini slučajeva blaga do umjerena dehidracija rješava se povećanim unosom tekućine, no kod težih oblika ili kod osjetljivih skupina, poput male djece i starijih osoba, može biti potrebna liječnička pomoć.
