Ovogodišnja turistička predsezona, unatoč nestabilnim geopolitičkim prilikama, bilježi iznadprosječne rezultate. U prva tri mjeseca, kao i tijekom uskrsnog vikenda, ostvareno je gotovo pola milijuna noćenja više nego lani, što predstavlja rast od oko 15 posto.
Iz Instituta za turizam poručuju da ima razloga za optimizam.
Rast predsezone dio je šireg trenda
Izidora Marković Vukadin ističe kako je jačanje predsezone i posezone očekivan smjer razvoja turizma, piše HRT.
“Ne možemo kontinuirano imati rast od 10 do 15 posto tijekom glavne sezone jer za to nemamo kapacitete ni infrastrukturu, a ograničeni smo i temeljnim resursima poput plažnog prostora”, pojasnila je.
Dodaje kako je takav razvoj u skladu s globalnim trendovima, ali i klimatskim promjenama koje utječu na ponašanje turista.
“Možda će nam i svanuti”
Govoreći o aktualnim geopolitičkim napetostima, istaknula je da bi Hrvatska u odnosu na neke konkurentske destinacije mogla čak i profitirati.
“Možda će nam i svanuti”, poručila je, naglasivši kako Hrvatska ostaje blizu svojim najvažnijim emitivnim tržištima iz zapadne i srednje Europe.
Unatoč inflaciji, rastu cijena goriva i recesiji u Njemačkoj, očekuje se nastavak putovanja.
“Sve češće se putovanje ne doživljava kao luksuz nego kao potreba”, istaknula je.
Upozorenje oko cijena
Kada je riječ o cijenama, upozorava da bi trebalo biti oprezan.
“Velik rast cijena već smo imali u posljednje tri godine. Važno je da eventualna poskupljenja prate inflaciju, ali ne i da budu značajna”, naglasila je.
Posebno ističe kako bi dodatno povećanje cijena moglo negativno utjecati na goste koji dolaze automobilima, jer im se istodobno povećavaju i troškovi putovanja.
Hoteli ključ za cjelogodišnji turizam
Iako privatni smještaj donosi koristi lokalnim zajednicama, Marković Vukadin naglašava kako je za razvoj cjelogodišnjeg turizma ključno jačanje hotelskog sektora.
U predsezoni je čak 60 posto noćenja ostvareno upravo u hotelima.
“Cjelogodišnji turizam bez hotelskog turizma ne funkcionira”, poručila je. Kao pozitivan primjer navodi i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja su u prva tri mjeseca zabilježila snažan rast.
S druge strane, upozorava na problem smještaja koji veći dio godine ostaje prazan, a pritom opterećuje infrastrukturu, nazvavši ga “mrtvim kapitalom”.
