Plaža Zlatni rat u Bolu na otoku Braču poznata je kao jedan od najprepoznatljivijih prirodnih fenomena na Jadranu i simbol Dalmacije. Ipak, u posljednje vrijeme ova jedinstvena plaža mijenja svoj oblik, što izaziva zabrinutost i među mještanima i turistima, piše Morski.hr.
Kako i zašto se mijenja oblik Zlatnog rata?
Zlatni rat ima poseban šiljasti oblik, koji se proteže poput jezika u more, sastavljen od šljunka koji se kontinuirano mijenja pod utjecajem vjetrova, morskih struja i valova. Promjene u obliku plaže događaju se prirodno i povremeno, no posljednjih godina one su vidljivije i intenzivnije.
Glavni razlozi promjena i propadanja plaže su sljedeći:
Prirodni faktori
Značajne su promjene u klimatskim uvjetima i vjetrovima na tom području. Povećava se broj i snaga zapadnih vjetrova kao što su maestral i tramuntana koji pušu gotovo cijelu godinu, dok su jugo i bura, koji su prije vraćali šljunak na zapadnu stranu plaže, postali rjeđi i slabiji. To uzrokuje pomicanje i preuređivanje šljunka prema istočnoj strani, gubitak simetrije i oblikovanje plaže u drugačiji oblik od onog poznatog.
Ljudski utjecaji
Izgradnja kuća i ostale infrastrukture u zaleđu plaže ometa prirodni proces dotoka sedimenta i šljunka s Vidove gore prema Zlatnom ratu, što dodatno mijenja prirodnu dinamiku šljunčane mase koja je originalno formirala plažu.
Kako sidrenje uništava plažu?
Divlja sidrenja brodova uz obalu dugi niz godina oštećuju podmorska staništa poput morskih trava i ekološki osjetljivih područja, što indirektno utječe i na prirodni balans plaže.
Sidrenje uništava plažu Zlatni rat na nekoliko konkretnih i snažnih načina:
- Sidrenjem brodova u akvatoriju oko Zlatnog rata uništavaju se polja morske trave posidonije (Posidonia oceanica), koja je zaštićena i važna endemska biljka Sredozemnog mora. Sidra se bacaju direktno na posidoniju te njome krče morsko dno i uništavaju njezin životni prostor. Oštećenje posidonije uzrokuje gubitak bioraznolikosti i smanjuje prirodnu stabilnost morskog dna u blizini plaže.
- Fotografije podmorja su pokazale brazde i tragove od sidara koje su uništile velike dijelove podmorja, što je dovelo do smanjenja površine i gustoće posidonije, a samim time i zadržavanja pijeska na plaži, jer posidonija čuva taj isti pijesak!
- Osim uništavanja prirode, brodovi koji nelegalno sidre često ispuštaju fekalne vode u more, što zagađuje okolinu, predstavlja zdravstveni rizik za kupače i dodatno narušava ekosustav.
- Sidrenjem brodova direktno se smanjuje prostor za kupanje i promet na samoj plaži, ugrožavajući sigurnost kupača.
- Unatoč prohibiciji sidrenja u tom području, tijekom turističke sezone desetine brodova i kruzera sidre se baš oko Zlatnog rata, što dodatno pogoršava stanje i ozbiljno prijeti uništenju ove prirodne znamenitosti.
Takva masovna i nekontrolirana sidrenja dovode do trajnih oštećenja podmorja i narušavanja izgleda i funkcije plaže, zbog čega su lokalni stanovnici pokrenuli peticije za strožu zaštitu i nadzor kako bi se spriječila daljnja devastacija.
Osim svega ovoga, na Zlatnom ratu vidljive su i posljedice posljednjeg požara koji se dogodio u srpnju 2025. godine, kada je izgorjelo oko 42 hektara guste borove šume i makije, masline i vinovih loza. Požar je izazvan glupošću trojice Šveđana, koji su u šumi pekli roštilj.
Promjene na plaži Zlatni rat nisu samo estetske prirode već predstavljaju rizik da će plaža trajno izgubiti svoj prepoznatljiv oblik, što bi bilo veliki gubitak za lokalni turizam i prirodni identitet kraja. Mještani strahuju da pojačani turistički pritisak i klimatske promjene mogu nepovratno izmijeniti ovu prirodnu ljepotu i njen ekosustav. Stoga, ne shvatimo li ovaj problem ozbiljno, u narednim godinama mogli bi nepovratno izgubiti jedan od najistaknutijih simbola hrvatskog turizma.
