Danas je u HGK - Županijskoj komori Split održan okrugli stol na temu - Kontrola kvalitete maslinovog ulja na hrvatskom tržištu.
Okrugli stol je organizirala HGK – Županijska komora Split s ciljem okupljanja ključnih dionika uključenih u lanac proizvodnje, prodaje i nadzora kvalitete maslinovog ulja, kako bi se stekao uvid u proces kontrole kvalitete maslinovih ulja koja se prodaju u trgovinama u Hrvatskoj te kvalitetno informirali potrošači i gradilo povjerenje.
Svjedoci smo, naime, različitih informacija u javnom prostoru koje se tiču upitnosti kvalitete maslinovog ulja na našem tržištu i kontrole iste, a što posljedično dovodi do zbunjivanja potrošača i stvaranja nepovjerenja koje šteti i potrošačima i proizvođačima.
Certifikat ima svoju vjerodostojnost
"Današnji okrugli stol važan je u promidžbi mediteranske poljoprivrede, što je u posebnom interesu ovog ministarstva, u smjeru poticanja bolje organizacije, proizvodnje i plasmana. Naše maslinarstvo uvelike je bazirano na hobističkim aktivnostima. Nema gospodarstva u Dalmaciji koje nema barem par stabala maslina, ali težimo, naravno, povećanju površina maslinika i još većoj proizvodnji maslinovog ulja te spajanju ponude s turizmom. Vizija je to kroz koju Hrvatska svoje ulje može najbolje ponuditi na tržištu", kazala je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište iz Ministarstva poljoprivrede.
Predsjednik HGK - Županijske komore Split Joze Tomaš kaže da ako je ulje stiglo iz neke druge zemlje - to ne znači da je lošije kvalitete.
"Ekstra djevičansko maslinovo ulje je ekstra djevičansko maslinovo ulje svugdje u svijetu. Postoje određeni parametri na temelju kojih se ono ocjenjuje i stavlja na tržište. U ovom smo trenutku htjeli osvijestiti proizvođače, trgovce i same kupce da certifikat ima svoju vjerodostojnost i da mu uistinu treba vjerovati. S druge strane, postoje anomalije na tržištu, njih je potrebno prevenirati. Sada govorimo o maslinovom ulju, ali jednaka je situacija kada govorimo i o vinu te o drugim prehrambenim proizvodima", kazao je Tomaš.
Na današnjem okruglom stolu sudjelovala je i doc. dr. Zlatka Knezović, voditeljica Odjela za kemijske analize hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Kazala je da su naša ulja, ako su proizvedena u skladu sa savjetima struke, vrhunska.
"Hrvati redovito osvajaju gomile zlatnih medalja. Međutim, postoji veliki problem kod malih proizvođača, dio ih nije svjestan koliko je dug i naporan period od 18 mjeseci, koji je prešutno rok valjanosti ulja. Događaju se raznorazni problemi, od hidrolitičkih kvarenja do onih puno štetnijih, oksidacijskih. Nažalost, znamo svjedočiti i situacijama patvorenja", kazala je Knezović, a zatim dala savjete za male proizvođače.
"Trebaju ubrati zdrave plodove, ne skupljati ih s tla, preraditi ih što je moguće brže te ih skladištiti u adekvatnoj ambalaži. Ako je riječ o većim količinama, moraju ih skladištiti u inoksima, ali ti inoksi moraju biti puni do vrha i, ako je moguće, na vrhu treba biti inertni plin da bi se presjekao kontakt ulja sa zrakom. Naime, tri su smrtna neprijatelja za ulje - zrak, svjetlost i temperatura. Kad se taj dio riješi, ulje može do kraja svog roka trajanja zadržati onu početnu kvalitetu", pojasnila je.
"Proizvođač je odgovoran za deklariranje svog proizvoda"
Komentirala je i činjenicu da se često uvozna ulja mogu kupiti u trgovačkim lancima po mnogo nižoj cijeni negoli domaća.
"Kvaliteta tog ulja provjerava se kao i kvaliteta hrvatskog ulja. Sukladno uredbi 2568 o karakteristikama maslinovog ulja potrebno je napraviti slijed analiza. Prvo se radi analiza kvalitete koja u sebi sadrži šest osnovnih parametara, provjerava se zadovoljava li ulje kategoriju kojom je deklarirano. Potom postoji niz metoda kojima se provjerava autentičnost, odnosno je li miješano s nekim drugim. Često se susrećem s pitanjem može li jeftino ulje biti lošije. Moje je duboko uvjerenje da ne može. Proizvođač je odgovoran za deklariranje svog proizvoda. Ako ga je deklarirao kao ekstra djevičansko ulje, potrošača ne bi trebalo zanimati koliko će on na njemu zaraditi, u ambalaži treba biti ekstra djevičansko ulje, bilo da košta 29 ili 39 kuna. Može ga deklarirati kao djevičansko, što je klasa niže, u tom slučaju može imati određenu senzorsku manu, odnosno smije biti nešto lošije kvalitete", kazala je.
Andrija Polić, direktor Muzeja masline Klis, preradom maslina bavi se dvadeset godina, a drži da se naše maslinovo ulje može ponuditi i kao gastro suvenir.
"Turistima u Hrvatskoj ponudili smo jedan oblik suvenira. Nakon nekoliko godina ta je priča dobila novi zamah, preko izvoza i direktnog plasmana na inozemno tržište počeli smo pozicionirati Hrvatsku kao novu zemlju maslinovog ulja. Zadnjih desetak godina Hrvatska spada među četiri, pet najboljih svjetskih proizvođača. To pokazuju nagrade koje imamo, ali i percepcija turista koji više ne dolaze samo zbog mora i obale, već i zbog vrhunske gastronomije", kaže Polić.