Jedine prave cvjetajuće biljke koje rastu u moru nazivaju se morske cvjetnice. Za razliku od algi, one imaju razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet, što ih čini sličnima biljkama na kopnu. Evolucijski su se iz kopnenog svijeta "preselile" u more prije više od 70 milijuna godina, a danas su prisutne u obalnim područjima 159 zemalja i pokrivaju ukupno čak 300.000 km² oceana i mora.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, riječ je o jednom od najvrjednijih ekosustava na planetu, koji istovremeno proizvodi kisik, apsorbira ugljik, štiti obalu od erozije te pruža sklonište i mrijestilišta brojnim morskim vrstama.
Unatoč svojoj važnosti, morske cvjetnice su ozbiljno ugrožene. Od kraja 19. stoljeća izgubljeno je gotovo 30 % njihovih površina, a glavni uzroci su urbanizacija, zagađenje, neregulirani ribolov, sidrenje te klimatske promjene. Posebno je zabrinjavajuće što je u svijetu zaštićeno tek 26 % livada morskih cvjetnica – znatno manje u odnosu na koraljne grebene (40 %) i mangrove (43 %).
Zbog toga Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita apelira na hitnu zaštitu ovih biljaka, koje sve češće predstavljaju prirodnu barijeru protiv učinaka klimatskih promjena poput jačih i češćih oluja.
Četiri vrste u Jadranu – sve dragocjene
U Jadranskom moru prisutne su četiri vrste morskih cvjetnica, a najvažnija među njima je posidonija (Posidonia oceanica), endem Sredozemlja. Uz nju, jadransko podmorje nastanjuju još i:
- Čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa)
- Morska svilina (Zostera marina)
- Patuljasta svilina (Zostera noltii)
U svijetu je poznato 72 vrste morskih cvjetnica, no u Jadranu su ove četiri presudne za očuvanje morske bioraznolikosti.
Nazvana po bogu mora Posejdonu, posidonija se često naziva i "plućima mora". Ova višegodišnja biljka s dugim, tamnozelenim listovima stvara guste podmorske livade, koje stabiliziraju dno, pročišćuju vodu i štite obalu. Razmnožava se uglavnom vegetativno, a može živjeti tisućama godina.
Vrlo je osjetljiva na sidrenje, zagađenje i porast temperature mora, zbog čega je u Hrvatskoj strogo zaštićena.
Ostale vrste – manje poznate, ali jednako važne
Čvorasta morska resa otpornija je od posidonije na fizičke utjecaje i može podnijeti više zagađenja, no ipak preferira čisto i svjetlom bogato more.
Morska svilina, koja se češće nalazi u sjevernom dijelu Jadrana, zanimljiva je jer njezina stabljika nakon sazrijevanja pluta morem i širi sjeme.
Patuljasta svilina, kako joj ime kaže, najmanja je među njima. S obzirom na nisku otpornost na valove i zagađenje, nalazi se u mirnijim i plitkim vodama, često pod utjecajem slatke vode.
Sve četiri vrste pročišćavaju more, stabiliziraju morsko dno i služe kao utočište brojnim vrstama riba i rakova.
Kako bi se podigla svijest o potrebi očuvanja morskih cvjetnica, Udruga Sunce pokrenula je edukativnu kampanju "A di se ti sidriš?". Cilj kampanje je informirati i educirati lokalno stanovništvo i posjetitelje, s naglaskom na odgovorno sidrenje i zaštitu morskih livada.
U sklopu projekta Interreg Italy-Croatia BIOPRESSADRIA, u kojem sudjeluju brojni partneri iz Hrvatske i Italije, izrađeni su informativni letci o posidoniji i pravilima sidrenja. Letci su dostupni putem mrežne stranice udruge Sunce, a materijali se mogu naručiti i putem e-maila: info@sunce-st.org.
Vrijeme za akciju
Morske cvjetnice nisu samo fascinantne biljke – one su temelj zdravog i otpornog morskog ekosustava. Njihov gubitak znači gubitak bioraznolikosti, prirodne zaštite obale i borca protiv klimatskih promjena. Stoga iz Udruge Sunce pozivaju sve – građane, turiste, nautičare i donositelje odluka – da prepoznaju njihovu važnost i djeluju odmah, dok još imamo što štititi.
