Blagdan Velike Gospe, koji danas slave katolički vjernici, jedan je najvećih u katoličkoj liturgijskoj godini. Od ranih jutarnjih sati kolone hodočasnika slijevaju se prema Sinju, jednom od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta, gdje se blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije slavi se posebno svečano.
Već užežin (op.a. uoči svetkovine) sinjske ulice postaju tijesne. Vjernici pristižu sa svih Lijepe Naše - prignuti upućuju molbe i zahvale nebeskoj Majci kroz tihu molitvu.
Prva misa, tradicionalna zornica, slavi se već u 4 sata ujutro. Potom u 5, 6, 7 i 8 sati. Na Gospinom gradu misa u 7 sati. U čast Gospi Sinjskoj, pjeva se pjesma koja je Sinjanima posebno draga. Tekst pjesme napisao je fra Ante Jadrijević 1934. godine, a uglazbio ju je fra Ivan Glibotić te iste godine.
O Gospe Sinjska, Djevo sveta,
divno Te, divno proslavi Bog!
Slave Te glasi svega svijeta.
Premila Majka puka si svog.
Na Tebi neba blista se kras,
o Gospe Sinjska, budi nam spas!U muci ljutoj slatka nada
i rani svakoj lijek si Ti.
Teško je breme naših jada.
U Tebe pomoć ištemo svi.
Život i Radost sviju si nas,
o Gospe Sinjska, budi nam spas!Za Tobom srce naše gori,
Marijo Majko, ljubavi svom!
Jedna nas samo želja mori,
kad ćemo k licu milomu Tvom.
Dječice svoje usliši glas!
O Gospe Sinjska, budi nam spas!
Procesija Gradom i Sv. misa na Trgu dr. Franje Tuđmana održava u 9.30 sati. Predsjeda nadbiskup mons. Želimir Puljić, apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije.
VELIKA GOSPA Donosimo raspored svetih misa u Sinju
Uoči najvažnijeg dan u godini svih Sinjana, koji žive i mole se svojoj Gospi tijekom cijele godine, posjetili smo Cetinsku krajinu točnije općinu Hrvace. Kod njih, kako nam kazuju, nema straja da će itko ostati gladan.
- A još manje da ćete iz naše kuće otić, a da niste provali arambaš. E to se nikad nije desilo - govori nam sugovornica.
Sarma na 'alkarski' način
Je li to sarma? - upitali smo ju znajući već da ima spreman odgovor.
- E mala moja, zezaš ti mene. Provaj moju pa se uvjeri. Danas mlade žene jedva i da sarme motaju, čula sam nikidan da ima u nekoj mesnici već punjenih paprika kupit. Jedva da san to mogla i povirovat. Šta se sve to danas sprema gotovo da žene mogu uživat. Al' pravo da ti kažen i neka je - šapuće nam da ju nevista ne čuje.
Otkiva nam da je kiseli kupus, najbolji iz 'njiovih kuća' u Glavicama. Čuva se posebno za ovu prigodu jer što je kuća bez tradicijskog jela Sinja i cetinskog kraja.
Priče o porijeklu arambaša su razne. Ipak jedino je sigurno, a složit ćete se s tim, tradicionalno se spremaju za sve manifestacije i svečanosti. Smatra se da je jelo nastalo kao simbol otpora turskim osvajačima jer podrijetlo imena dolazi od turskog harami - značenja nedopustivo, razbojništvo, te riječi başi, koja se prevodi kao zapovjednik, poglavica. Tako je nastala riječ harambaša (hajdučki zapovjednik) i označavala hajduke u sinjskoj i Cetinskoj krajini - za Turke razbojnike, a za Mlečane hrabre vojnike.
Kako se kod vas sprema arambaš?
- Neko koristi čistu junetinu, a pomišano s govedinom. Najbolje je plećka ili vrat. Danas to ritko sicka k'o ja danas satarom, prođu kroz aparaturu na krupnu. Ja svoje sickam, malo po malo. Neka dok sam ja živa! Onda dodamo pancete, bilog luka, kapule, peršina, klinčić i malo naribane korice limuna, papar i sol. Sve to u mene ide kroz prste, nema prave mire - otkriva.
Savjetuje da smjesa odstoji, najmanje ura, a ako je moguće i duže. Najbolje u frižideru i pokriveno. Slažu se kao i sarma, na dno ide šuplja goveđa kost pa ribani kupus pa arambašići i opet ribani kupus.
- Neko mota u vinovu lozu, neko u slatki kupus.. Ali, veličina je bitna! To obavezno naglasi. I nikako riža. Nemoj da sutra bude da san ti ja krivo kazala. Znadeš kako se kaže, bolje da ne govorin svašta, svit će reć da sam poludila u stare dane. Ja ih kuvan dva dana. E sad ćeš ti reć luda li san. A to smo ti mi žene.. - dobacuje.
- Ne zaboravi napisat da nema mišanja. Nemoj da ti se to desi, majko mila. Ne zaboravi malo konšerve i obavezno tresi teću.
Što je još običaj da se jede za svečani ručak na dan Velike Gospe?
- Kuva se goveđa juva. To ti je k'o amen! Prvo juva s manistrom, ali prije toga obavezno molitva na početku kad smo svi oko stola. Nakon toga arambašići, oni su ti sitni pa to bude i priko 50 komada u loncu. Onda se, kako u kojoj kući, poslužuje govedina iz juhe i uz to domaći hren.
Teletina se peče s kumpirin i uz to salata, moja domaća iz vrtla. Nevista sprema kolača, a nu zaboravili smo reć' da se ujitra jede uštipak, pršut i mladi sir. S timen dočekujemo goste od ranog jutra.
Osim u Sinju, svake godine svetkovina Velike Gospe tradicionalno se svečano slavi u svetištu Gospe od Pojišana, zavjetnom marijanskom svetištu grada Splita. Svete mise u svetištu služit će se kroz jutro u 6, 7, 8, 9, 10 sati. Nakon svete mise u 10 sati čudotvorna Gospina slika se prenosi iz svetišta u Katedralu gdje će biti sveta misa u 11 sati, a slika ostaje izložena u katedrali na štovanje do 18 sati.
Žrnovnica, naselje na istočnim splitskim granicama, ovog utorka, 15. kolovoza, slavi svog dan, blagdan Velike Gospe.
Proložac: Slavlje Velike Gospe u drevnom svetištu na Vrljici
Veliku Gospu na Vrljici već stoljećima slavi čitava Imotska krajina i susjedni dio Hercegovine.
U 'Zelenoj katedrali' prva je misa u 5 sati, dok će se u 5:30 služiti zavjetna misa kod stare crkve na Opačcu. Nakon procesije u 10.30 sati, održat će središnje euharistijsko slavlje u 'Zelenoj katedrali'.
