Britanski soj korona virusa (nazvan VUI 202012/01) koji se pojavio i u Hrvatskoj, imamo tri zabilježena slučaja, osim što se brže širi, jer je 70 posto zarazniji, čini se ima i malo drugačije simptome od originalnog.
Britanski NHS (National health Service) upozorio je na sedam simptoma na koje treba obratiti pozornost jer se češće pojavljuju kod osoba zaraženih novim, mutiranim sojem korona virusa, piše 24 sata.
Tako, uz već dobro poznate simptome poput vrućice, suhog kašlja i gubitka osjeta mirisa i okusa, posebnu pozornost treba obratiti i na simptome kao što su umor, gubitak apetita, glavobolja, proljev, zbunjenost, bolovi u mišićima i osip.
Zašto se nova varijanta brže širi?
Virus koji je odgovoran za izbijanje COVID-19, radi se o SARS-CoV-2, je (baš kao i u slučaju svih koronavirusa) takozvani RNA-virus sa stupnjem mutacije od gotovo jedne mutacije – mjesečno.
Te različite varijante objašnjavaju i zbog čega uzročnik neke bolesti u određenim regijama svijeta prouzroči val infekcija različitog intenziteta – odnosno zašto različiti ljudi na vrlo različit način reagiraju na infekcije.
Britanski soj otkriva više mutacija “spike proteina” (šiljasti izdanci) korona virusa. Njemu nedostaju dvije aminokiseline, to je vjerojatno razlog zbog kojeg se virus može lakše i brže širiti.
Taj proces u kojem je virus ostao bez aminokiselina naziva se delacija. Već tijekom ljeta je slična delacija uočena i na istoku Azije. Tamo je mutirana varijanta SARS-CoV-2 prouzročila blaže infekcije, zato što je korona virus očito u međuvremenu oslabio.
Kako tijelo reagira na mutacije?
U normalnim okolnostima je ljudsko tijelo u stanju zaštititi se samo od virusa. Organizam producira antitijela koja ga onda brane od virusa i čine imunim protiv uzročnika bolesti. No, kada je uzročnik već mutirao, a antitijela koja posjeduje "programirana" za obranu od starije verzije virusa, onda ta antitijela imaju znatno manji učinak. To je razlog zbog kojeg redovito imamo hunjavicu. Naše je tijelo doduše već ranije produciralo antitijela protiv hunjavice, ali naš organizam još nije uspio proizvesti odgovarajuća nova antitijela za mutaciju virusa, odnosno uzročnika bolesti.
Razlog za paniku ipak ne postoji, jer proces mutacije sam po sebi ne znači automatski da je virus postao i opasniji. Neke mutacije u konačnici znaju i znatno oslabiti virus.
