Tko je taj koji će predložiti, odlučiti što će biti na bedemu Cornaro u bliskoj budućnosti? Hoće li se čekati izrada Plana upravljanja starom gradskom jezgrom ili se već sada Cornaro može prijaviti na jedan od EU natječaja za gradnju urbanog centra za potrebe stanovnika? Traži se formalni kanal artikuliranja potreba stanovnika.
Sukus je to rasprave na forumu o sudbini bedema Cornaro koji trunutno koriste ugostitelji pod firmom adventskih događanja. Uvodno je održano predavanje dr. sc. Ivana Katurić sa Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci i direktorica Urbanexa, s temom "Bedem Cornaro - potencijal socijalnih inovacija". Socijalne inovacije, rečeno je, mogu se okarakterizirati kao participativno osmišljeni modeli razvoja nekog prostora ili nekog sektora, prilagođenog potrebama samog stanovništva i namijenjeno održivom razvoju lokalne zajednice. Predavačica je prikazala dobru praksu, ali i loša rješenja tranzicije slobodnih gradskih površina u trgove s različitim sadržajima urbanizacije europskih gradova kao što je Barcelona, Bologna, Perugia. Naglašena je mogućnost korištenja EU fondova koji u ovoj covid situaciji preferiraju digitalne i zelene projekte.
- Pa neće nama europski porezni obveznici diktirati što će na bedemu Cornaro biti. Nismo baš tolika sirotinja da ne možemo sami posaditi trideset stabala. To je dosta poražavajuće - istaknula je sudionica foruma arhitektica Mariana Bucat. Katurić je odgovorila kako "input nije u financiranju nego u potrebama, na koji način će se potrebe strukturirati, na koji način će se one komunicirati", te da je u svakom slučaju važan proces planiranja zbog rokova natječaja EU fondova.
Drugi sudionici foruma izrazili su nezadovoljstvo da se bedem Cornaro koristi za bučne manifestacije koje traju i po 40 dana jer se buka prenosi ne samo stanovnicima Geta nego i na Varoš, Manuš, a čuje se i do Spinuta, što ne pospješuje pokušaje zadržavanje stanovnika u staroj gradskoj jezgri.
Postavljala su se pitanja na koje zapravo i nije bilo odgovora jer mjerodavni nisu sudjelovali. Što će biti na bedemu, koji je to formalni kanal kroz koji će obližnji stanovnici artikulirati svoje interese? Hoće li se anketirati stanovnici, predstavnici vlasnika nekretnina, udruge građana kao što je Udruga stanovnika povijesne jezgre grada Splita "GET"? U raspravi se kao odgovor nametnuo jedino Gradski kotar, no, problematiziralo se je su li njegova administracija i volonteri kapacitirani za takvu aktivnost. Saznalo se da je Gradski kotar Grad već naručio geodetsku podlogu kao prvi korak.
- Postoje razni interesi i potrebe susjednih stanovnika. Najmanji problem su kafandžije jer se oni riješe jednim potezom pera gradonačelnika. Interes tu ima Galerija umjetnina koja će reći da i njima smeta buka, a sami imaju kafić. Ukopati u bedem za svoj depo, a na površini instalirati nekakav kontejner i skulpture. Je li to onda nekakav elitistički prostor samo za par umjetnika? Stanovnici Geta pate od bombardiranje kulturom. Zašto npr. na Sirobuji nema kulturnih sadržaja? Hoće li prostor ostati za slobodno istrčavanje pasa kao što je bio? - pitao se Marin Krpetić iz udruge Get.
Pitalo se i kolika je šteta napravljena nasipavanjem tolike količine šljunka za potrebe adventa, i koliko će se još novca potrošiti za ozelenjivanje bedema i Đardina. Mariana Bucat govorila je o gabaritama samog bedema Cornaro.
- Radi se 7.600 kvadrata i 15 metara visine. To vam je 200 parkirališnih mjesta. I još puta tri kata. To je toliko veliko. Tu se može staviti i Muzej suvremene umjetnosti, i još jedno parkiralište i jedan park i još ima mjesto za, recimo, bacit na balote. Vlasnik je Grad Spplit. Nigdje ne piše u vlasničkom listu da time upravlja muzej. Oni imaju pravo davati ideje, ali trebalo bi postaviti pitanje Gradu tko će odlučiti o njegovom sadržaju jer i za depo muzeja treba neki promet. Ili će to biti neki urbani centar. Tko će tim centrom upraljati? Ako će to bit Gradski kotar onda on mora imati neki dekret od Grada na temelju kojeg će se moć prijavljivati Europskim fondovima - rekla je Bucat.
Dr.sc. Katurić odgovorila je kako izvori financiranja za kulturnu baštinu su u ovoj situaciji nešto ograničeni, te da je EU spremnija financirati zelenu i digitalnu infrastrukturu.
Forum i predavanje organizirala je Udruga stanovnika povijesne jezgre grada Splita "Get" koji je jedan od partnera ovog projekta provedbe EU projekta „PROJEKT SOLAR – SUNČANI VAROŠ SRETNIH STANOVNIKA revitalizacija prostora i uspostava društveno kulturnog centra u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita“. Cilj foruma je potaknuti dijalog o stvarnim potrebama u lokalnoj zajednici te iznošenje ideja i prijedloga bitnih za odluke.
