Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u Hrvatskoj nastavile su rasti, a u travnju 2026. dosegnule su godišnju stopu inflacije od 5,8 posto. Time je nastavljen trend ubrzavanja rasta cijena koji je započeo početkom godine.
Na mjesečnoj razini cijene su porasle za 1,5 posto u odnosu na ožujak, što dodatno potvrđuje jačanje inflacijskih pritisaka. Nakon relativno umjerenih stopa krajem prošle godine, inflacija se postupno povećavala – od 3,3 posto u prosincu do gotovo šest posto u travnju, što je najviša razina još od jeseni 2023.
Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, čije su cijene na godišnjoj razini porasle čak 17,5 posto. Osjetno su poskupjele i usluge, za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan zabilježili umjereniji rast od 3,5 posto. Istodobno su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda blago pale.
Kada se promatraju mjesečna kretanja, energija je ponovno bila glavni pokretač rasta, uz povećanje od gotovo pet posto. Poskupjeli su i industrijski proizvodi te usluge, dok su cijene hrane u prosjeku stagnirale.
Prema podacima Eurostata, koji koristi usporedivi harmonizirani indeks, Hrvatska se svrstava među zemlje s najvišom inflacijom u Europskoj uniji. S procijenjenom stopom od 5,4 posto nalazi se odmah iza Bugarska, dok su iza nje Luksemburg i druge članice.
U usporedbi s bližim okruženjem, inflacija je u Hrvatskoj znatno viša. U Sloveniji i Austriji cijene su rasle nešto više od tri posto, dok je u Italiji rast bio još umjereniji.
Konačni podaci za travanj očekuju se sredinom svibnja, no već sada je jasno da se Hrvatska suočava s novim valom rasta cijena, ponajprije potaknutim energentima, što bi moglo imati značajan utjecaj na troškove života građana i ukupno gospodarstvo.
