Na cestama diljem EU-a godišnje pogine više od 20.000 ljudi pa je Parlament podržao nova pravila EU-a o vozačkoj dozvoli koja promiču sigurnost u prometu, ali i zelenu i digitalnu tranziciju Unije. Direktiva o vozačkoj dozvoli donosi niz novina. To uključuje uvođenje digitalne vozačke dozvole, promjene minimalne dobi za vožnju teretnih vozila i autobusa dozvole i probni rok za nove vozače. No, da iz teorije prijeđemo u praksu, vjerojatno će trebati neko vrijeme. Oko nekih detalja nove direktive postoje još nesuglasja. Kako god bilo, sigurnost na cestama u svim zemljama postalo je važno pitanje s kojim će se i same države morati bolje nositi. Ono što je već izazvalo niz reakcija jest da bi se oduzimanje vozačke dozvole u jednoj zemlji EU-a trebalo primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji, prenosi Danas.hr.
Digitalna vozačka dozvola
Primjenom nove direktive EU-a uvest će se digitalna vozačka dozvola. U budućnosti bi trebalo biti moguće provjeriti svoju vozačku dozvolu pomoću aplikacije na pametnom telefonu, primjerice tijekom policijske kontrole ili prilikom iznajmljivanja vozila. Umjesto današnjeg čipa, kartica vozačke dozvole trebala bi sadržavati QR kod kako bi se spriječili pokušaji krivotvorenja.
Probni rok za vozače početnike na razini cijelog EU-a
Europski parlament također je odlučio uvesti probni rok na razini EU-a od najmanje dvije godine. Postoji promjena za vozače početnike u probnom roku koji žele steći još jednu vozačku dozvolu. Preostalo probno razdoblje za prvu klasu ostaje isto za drugu vozačku dozvolu, osim ako je preostalo probno razdoblje kraće od 6 mjeseci, u kojem slučaju se automatski produljuje na 6 mjeseci. Tijekom probnog roka diljem Europe vrijede stroži propisi i kazne za prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, prekoračenja brzine, korištenja neregistriranih vozila, neposjedovanja sigurnosne opreme i vožnje bez važeće dozvole.
Zabrane vožnje i sustav bodovanja u cijelom EU-u
U budućnosti bi se trebalo još više pozornosti posvetiti poštivanju ograničenja brzine, konzumiranju alkohola i posebno droga tijekom vožnje, jer će se kazneni bodovi pohranjivati u europsku bazu podataka kako bi se lakše službene kontrole i ubuduće će važiti zabrane vožnje za sve zemlje EU-a, odnosno zabrana vožnje u jednoj zemlji EU-a onda vrijedi za cijeli EU, piše maut1.de.
Za najteže prekršaje, oduzimat će se vozačke dozvole na razini cijele Europske unije, a zabrana vožnje trajat će najmanje tri mjeseca, ali zabrane koje traju kraće od tri mjeseca neće biti obuhvaćene. Također, država koja je izdala vozačku dozvolu neće automatski narediti primjenu zabrane vožnje u cijelom EU-u, ako prekršaj u toj, matičnoj zemlji inače ne bi doveo do oduzimanja vozačke dozvole.
Prometni prekršaji u inozemstvu i novosti o praćenju
Sva pisma nadležnih tijela u kaznenom postupku moraju biti napisana na jeziku koji počinitelj može razumjeti. Novčana kazna iz druge zemlje EU-a mora se platiti u roku od jedanaest mjeseci. Nadalje, ubuduće će biti zabranjeno djelovanje privatnih pružatelja usluga naplate potraživanja u procesuiranju prometnih prekršaja, piše maut1.de.
Prometne nesreće u Hrvatskoj predstavljaju jedan od značajnih javnozdravstvenih problema. Vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi trend pada smrtnosti od prometnih nesreća i dalje je potreban sustavan rad na povećanju sigurnosti u prometu. Na hrvatskim se cestama posljednjih deset godina prosječno dogodilo 32.004 prometnih nesreća. Godišnje je u prometu prosječno stradalo 13.896 osoba. Najviše su ugrožena djeca, mladi ljudi i druge najugroženije skupine – biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi, upozorio je HZJZ prošle godine u povodu Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa.
