Uhićenja rektora i dekana u Srbiji otvorila su pitanje ispravnosti 44 diplome hrvatskih medicinskih sestara. Kako neslužbeno doznaje Dnevnik Nove TV, slučajem će se pozabaviti i hrvatska policija.
Hoće li neke od 44 medicinske sestre ostati bez titule - sada ovisi o odluci Sveučilišta u Kragujevcu.
Mediji iz Srbije još su u ožujku 2021. prenijeli izjavu rektora Sveučilišta u Kragujevcu, koji je rekao da su već poništili 22 hrvatske diplome, a preostale 22 bile su u procesu provjere. Što se dogodilo s ostalim diplomama, pitali smo Sveučilište u Kragujevcu, no odgovor nismo dobili.
Odgovor su od njih tražili i u Komori medicinskih sestara. Podsjećamo, zbog rada bez dozvole, Ministarstvo obrazovanja prije deset godina zabranilo je rad pulskoj podružnici sestrinstva iz Zenice. Pa treću godinu završavaju u okrilju Sveučilišta u Kragujevcu. Da bi na kraju Komora priznala 13 diploma koje su većinom položene na studiju zabranjenom u Hrvatskoj.
Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara ističe kako sa strane hrvatskih insutucija nije bilo greške.
"Diplome su bile originalne i pravovaljane, na koji su način osobe došle do diploma, ne želimo prejudicirati. Da je netko nešto kriv, ili da je netko neštp napravio - to ćemo utvrditi u narednom periodu", naglašava.
Hrvatska policija nije dobila informacije o slučaju putem međunarodne suradnje, no neslužbeno doznajemo da počinju s prikupljanjem saznanja oko diploma.
A kad je riječ o diplomama iz trećih zemalja, u zdravstvu se one provjeravaju u Komori, a polažu se i ispiti razlike.
Mario Gazić pojašnjava: "Podnese se zahtjev HKMS-u, nakon toga šaljem na provjeru u sustav Agencije da vidimo je li studij akreditiran, tražimo popis predmeta, satnicu predmeta i radimo analizu kolika je razlika broja sati koji sestra mora položiti."
Sve je više sestara koje nakon srednje škole žele dodatno obrazovanje.
Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva kaže kako postoji želja za napredovanjem i doktoratima.
"Sestrinstvo je od pomoćne struke postalo profesija u zadnjih dvadesetak godina. Napredovali smo puno", zaključuje.
U posljednja dva desetljeća Agencija za znanost i visoko obrazovanje priznala je oko 28 tisuća inozemnih diploma. Polovica ih je stigla iz BiH.
