Subota je u velikom dijelu Dalmacije bila najtopliji dan dosadašnjeg tijeka godine. Temperature zraka su u najtoplijem dijelu dana bile od 24°C ponegdje u Zagori do 30°C ponegdje uz obalu i na otocima srednje Dalmacije. Tako je lokalno zabilježen prvi vrući dan dosadašnjeg tijeka godine. Spomenimo da je temperatura mora u Splitu u subotu bila 20°C, a u Šibeniku svježijih 18°C.
Najviše dnevne temperature zraka, 27.5.2023. (Pljusak.com)Dan je obilježila umjerena, na udare i jaka bura. Najjača je bila ujutro podno Velebita kada je bila olujna. Ipak, u većini predjela bura nije imala udare preko 60 km/h, što znači da nije bila osobito snažna.
Bura je u subotu navečer donijela prilično visoke temperature zraka za svibanjsku večer. Temperature zraka sredinom noći su od 18 ponegdje u Zagori do 25°C na makarskom i dubrovačkom području. Ovako visoke noćne temperature rezultat su fenskog utjecaja bure.
Nedjelja donosi daljnje slabljenje, a danju i prestanak bure.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
