Država u programu priuštivog stanovanja planira do 2030. staviti u funkciju 20.200 stanova i kuća, što se čini kao kap u moru ako se uzme da, prema procjenama Ekonomskog instituta, Hrvatskoj za priuštivo stanovanje nedostaje čak 236 tisuća stambenih jedinica. To je glavni razlog zašto mladi ostaju s roditeljima do 33 godine. No, država je uvjerena da će novim programom srušiti prije svega cijene najma, ali i utjecati na tržišnu cijenu kvadrata.
Kako je predstavljajući novi Zakon o priuštivom stanovanju najavio resorni ministar Branko Bačić, država će izgraditi 8000 novih stanova putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), dok 9000 stanova planira staviti u funkciju aktivacijom praznih stanova. Dvije tisuće stambenih jedinica trebalo bi biti aktivirano na potpomognutim područjima, a 1200 osiguralo bi se putem neprofitnih stambenih zadruga.
Sve će se to raditi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a cijene kvadrata ovisit će o nekoliko kriterija, primjerice otkupu zemljišta, no one bi sigurno trebale biti daleko manje od tržišnih, kako je pojasnio Bačić.
"Trenutno je cijena 2104 eura i mi smo uvjereni da ćemo ići ispod te cijene, a to će biti cijena biti samo za 8. skupinu indeksa razvijenosti. Taj koeficijent će biti manji, do 1. skupine indeksa razvijenosti, koja će plaćati 60 posto vrijednosti tog iznosa", rekao je ministar.
U prijevodu, to znači da će cijene kvadrata koje će prodavati država biti između 2100 i 1260 eura. Primjerice, u Splitu, gdje je medijalna cijena stambenih kvadrata gotovo 4100 eura, a grad spada u 7. skupinu po razvijenosti, cijene stanova APN-a trebale bi biti manje od 2100 eura. Kad je riječ od Zagrebu, medijalna cijena za prošlu godinu je 2900 eura, pa bi maksimalna po novom programu bila 800 eura niža, piše Dnevnik.hr.
Prihodovni kriterij za stanove bit će dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće. Primjerice, medijalna neto plaća u Zagrebu za studeni 2025. iznosila je 1444 eura, što znači da bi i samac s plaćom od maksimalno 3610 eura mogao kupiti stan preko APN-a od 2100 eura po kvadratu.
Ciljane skupine programa priuštivog stanovanja su osobe mlađe od 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i posebno ranjive skupine kao što su stariji od 65 godina, osobe s invaliditetom, obitelji djece s teškoćama u razvoju i bivši zaštićeni najmoprimci. Uvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.
U zgradama s manje od 10 stanova sve za najam
Građani koji će kupiti stan po povlaštenoj cijeni neće ga moći prodavati 35 godina, osim u slučajevima bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja. Država i jedinice lokalne samouprave imat će u tom slučaju pravo prvokupa.
Jedna od novosti u zakonu je pravilo da najmanje 50 posto stanova mora biti namijenjeno priuštivom najmu. U zgradama s manje od 10 stanova svi stanovi moraju biti za najam.
Zakon o priuštivom stanovanju zamijenit će sadašnji Zakon o poticanoj stanogradnji. Državi će za novi plan trebati oko 2 milijarde eura do 2030. godine te dodatnih 3,5 milijarde eura do 2034. godine. Financiranje uključuje državni proračun, jedinice lokalne i regionalne samouprave, APN, financijske institucije i EU fondove. Ministar je naglasio da će uspjeh programa ovisiti o fiskalnim mogućnostima i iskorištenosti europskih sredstava.
Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi biti na sjednici Vlade idućeg tjedna i onda za desetak dana i u saborskoj proceduri.
