Istaknuti društveni aktivist i član nekoliko iznimno aktivnih udruga sa šireg splitskog područja, Ivica Lolić, javno je upozorio na sve glasnija govorkanja da bi se u napuštenom Lavčevićevom kamenolomu Perun, između Žrnovnice i Podstrane, u sklopu takozvane “hladne sanacije” moglo krenuti s odlaganjem inertnog građevinskog otpada.
Lolić tvrdi da bi takav scenarij za stanovnike okolnih mjesta značio godine prašine, buke kamiona, drobilica i bagera, i to, kako navodi, bez jasnog plana što će se s prostorom dogoditi nakon sanacije.
Hladna sanacija
“Prema najnovijim neslužbenim informacijama, a u sklopu ‘hladne sanacije’, napušteni kamenolom Perun postaje deponij za inertni otpad. To znači prašinu, buku kamiona, drobilica i bagera najmanje idućih deset godina, za sada bez jasnog plana sanacije, deponiranja i korištenja tog prostora nakon sanacije. To mora biti predmet javne rasprave”, poručio je Lolić.
Upozorava i da se, prema njegovu mišljenju, kontinuirano ignoriraju stavovi struke, lokalnih udruga i građana o važnosti brda Peruna i njegove okolice. Posebno ističe kako se godinama govori o kulturnopovijesnom značenju tog prostora, ali se, smatra, konkretne inicijative lokalne zajednice ne uvažavaju dovoljno.
Lolić je uz objavu priložio i dopis pokojnog akademika Radoslava Katičića, koji je naglašavao kulturnopovijesnu i potencijalnu turističku važnost prostora Peruna. Podsjetio je i da Udruga Žrvanj već godinama traži od Grada Splita prenamjenu platoa kamenoloma u kulturni centar, u kojem bi se na suvremen način prezentirali rezultati znanstvenih istraživanja praslavenske mitologije, ali i drugi slojevi lokalne baštine.
Plato - savršen prostor za društveno-kulturne sadržaje
“Već godinama Udruga Žrvanj traži od Grada Splita prenamjenu platoa kamenoloma u kulturni centar, gdje bi se na moderan način prezentirali rezultati znanstvenih istraživanja praslavenske mitologije, ali i drugi slojevi naše baštine”, navodi Lolić.
Prema dostupnom izvatku iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, kao lokacije za zbrinjavanje i oporabu neopasnog građevinskog materijala spominju se upravo bivši kamenolom Perun, Prisike u Muću te Sveti Juraj – Sveti Kajo na Kozjaku.
Upravo zbog toga Lolić smatra da javnost mora biti jasno i pravodobno informirana o planovima za ovaj prostor, posebno stanovnici područja koja gravitiraju Perunu.
“Ovo pišem nadajući se da vas zanima hoće li nam nad glavama ponovno prašiti i bučiti godinama i hoćemo li imati centar kulture, s cjelogodišnjim programom aktivnosti za sve”, poručio je.
Zaključuje kako lokalna zajednica mora sama artikulirati svoje ideje i prijedloge jer će, u protivnom, drugi odlučivati u njezino ime.
“Ako mi koji gravitiramo području Peruna nemamo ideje, prijedloge i inicijativu, drugi će nam reći što je za nas dobro”, zaključio je Lolić.
Županijski prostorni plan - razlog za brigu
Aktualni prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, u dijelu koji se odnosi na zbrinjavanje i oporabu neopasnog građevinskog otpada, jasno je navedeno da se takav otpad može zbrinjavati i oporabljivati u napuštenim eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina, odnosno na prostorima u kojima je prestala eksploatacija. U istom se članku navodi da se to može provoditi pod uvjetom da se prema prostornim mogućnostima i posebnim propisima mogu osigurati tehnološki i prostorni uvjeti dugoročnog zbrinjavanja, sukladno projektu sanacije i planiranoj namjeni devastiranog područja.
Kao konkretne lokacije za zbrinjavanje i oporabu neopasnog građevinskog otpada u Prostornom planu navode se područje uz eksploatacijsko polje Sveti Juraj – Sveti Kajo na području Kaštela i Solina, prostor bivšeg eksploatacijskog polja Perun na području Splita i Podstrane te Prisike u Muću. Upravo se zbog toga, smatraju lokalni aktivisti, otvara pitanje što se točno planira na prostoru Peruna, pod kojim uvjetima, koliko dugo bi eventualni zahvati trajali i kakva je konačna namjena tog prostora nakon sanacije.