Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je povukao potez koji rat u Ukrajini čini sve izglednijim. Na kraju televizijskog obraćanja javnosti Putin je teatralno potpisao priznavanje neovisnosti separatističkih državica na istoku Ukrajine, piše Index.
Putin je, nakon što su mu svi pozvani dužnosnici na sjednici ruskog Vijeća sigurnosti rekli ono što je želio čuti, zaključio sjednicu te najavio da će odluku donijeti danas. Nedugo zatim najavljeno je Putinovo televizijsko obraćanje, u kojem je uslijedilo i potpisivanje priznanja neovisnosti Donjecka i Luhanska.
Zašto je priznanje tako važno? Jer bi Moskva sad otvoreno mogla poslati vojsku u Donbas
Proruski separatisti u regijama Donjeck i Lugansk, zajedno poznati kao Donbas, odmetnuli su se od ukrajinske vlade 2014. i proglasili se neovisnim narodnim republikama, ali sve do danas nisu priznate. Ukrajina navodi da je od početka sukoba poginulo oko 15.000 ljudi.
Rusija poriče da je uključena u sukob, ali je podržavala separatiste na brojne načine, tajno im je slala vojnu potporu, financijsku pomoć, zalihe cjepiva protiv koronavirusa i izdala najmanje 800.000 ruskih putovnica stanovnicima tih regija.
Putin je priznanjem neovisnosti Donjecka i Luganska zapravo prvi put poručio cijelom svijetu da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine. Novinska agencija AFP danas je objavila da bi Putinovo priznanje Donbasa moglo "pokrenuti katastrofalan konflikt s vladom u Kijevu".
Današnji čin je kraj mirovnog sporazuma iz Minska
Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.
Današnje Putinovo priznanje Donbasa zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba. Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.
Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade se mjesecima redaju s upozorenjima Moskvi da bi bilo kakvo kretanje ruskih vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije, javlja Index.
Je li Rusija ranije već učinila nešto slično?
Da, priznala je neovisnost Abhazije i Južne Osetije, dviju odcijepljenih gruzijskih regija nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. godine. Moskva im je osigurala veliku novčanu potporu, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regija i premjestila tisuće vojnika ondje.
Što Moskva može dobiti, a što izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje odcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj, bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme utiša težnje Gruzije za članstvom u NATO-u, uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Isto bi vrijedilo za Ukrajinu.
S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana. Isto tako, opterećivat će je odgovornost za dva teritorija koja su opustošena u osam godina rata i kojima je potrebna velika gospodarska potpora.
Spomenuo Hrvatsku
Ono što je hrvatskim medijima promaklo je Putinovo ozbiljno spominjanje Hrvatske u kontekstu širenja NATO saveza na istok, javlja Morski.hr.
– Rusija je dobila pet valova širenja NATO-a, jednostavno smo prevareni – rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju građanima.
– Danas je dovoljan jedan pogled na kartu da vidimo kako su zapadne zemlje održale svoja obećanja da će spriječiti NATO da krene na istok. Jednostavno su nas prevarili. Dobili smo pet valova širenja NATO-a jedan za drugim – rekao je Putin.
Pojasnio je da su Poljska, Češka, Mađarska primljene u savez 1999. godine, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija 2004., Albanija i Hrvatska 2009., Crna Gora 2017. i Sjeverna Makedonija 2020.
Putin Hrvatsku spominje u 50. minuti svog govora koji možete pogledati OVDJE.
