Na žalost, hrvatska Vlada danas na posezanja za hrvatskim teritorijem od strane susjeda reagira mlako, ali zato odlučno opravdava i brani pravo na isticanje ustaškog pozdrava "za dom spremni" pod kojim se u Drugom svjetskom ratu grabilo i dijelilo hrvatski teritorij susjednim fašističkim režimima. Minoriziranje i negiranje hrvatskog antifašizma bilo je i ostalo štetno za Hrvatsku. Da su nacisti pobijedili, Hrvatima se spremalo ropstvo pa uništenje kao i ostalim Slavenima u nacističkoj verziji ujedinjene Europe. Što su njemački nacisti stvarno spremali Hrvatima, vidjelo se, pored ostalog, po njihovim brutalnim masakrima hrvatskog civilnog stanovništva u Dalmatinskoj Zagori 1944. godine. Osim toga, upravo je hrvatski antifašistički pokret onemogućio otimanje hrvatskog teritorija i tako spriječio formiranje kvazidemokratske velike Srbije nakon Drugog svjetskog rata pod patronatom zapadnih saveznika. Isticanje ustaškog pozdrava "za dom spremni" i posljedično gaženje hrvatskog antifašizma i europskih vrijednosti izravno daje legitimitet onima koji danas dovode u pitanje hrvatske granice. Viktor Orban, koji se predstavlja kao veliki prijatelj Hrvatske, objavljuje kartu velike Mađarske s uključenom gotovo cijelom Hrvatskom. Ta karta nije čak ni povijesna zbog toga što u Mađarsku uključuje Dalmaciju koja nije bila u mađarskom dijelu Austro-ugarske monarhije. Na takvom su tragu i neki drugi među našim susjedima, od Antonija Tajanija iz Italije do Aleksandra Vučića iz Srbije.
Iz civilizacijskih razloga ispravno je braniti i promicati antifašističke i europske vrijednosti, i to je u hrvatskom nacionalnom interesu. Svako potkopavanje hrvatskog antifašizma daje vjetar u leđa onima koji opet žele dovoditi u pitanje hrvatske granice, uspostavljene antifašističkom pobjedom u Drugom svjetskom ratu i obranjene pobjedom Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Svako potkopavanje europskih vrijednosti i solidarnosti, poglavito od strane eurofoba, ali i od strane predstavnika sebičnih i kratkovidnih interesa bogatijih europskih država, najviše šteti upravo manjim i siromašnijim članicama EU-a poput Hrvatske. Stoga obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe nije tek prigodno sjećanje na događaje koje polako pokriva prašina, već civilizacijsko i životno pitanje ključno za hrvatsku budućnost - priopćili su.





