Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Pandemija kornavirusa u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) traje više od 18 mjeseci. Prvi bolesnici od bolesti Covid-19 zabilježeni su 18. ožujka 2020. godine.
Iza nas su uz jednu burnu jesen i začudo tihu zimu, dva proljeća i dva ljeta trajanja pandemije. Upravo smo na početku druge jeseni kada se zbog hladnijeg vremena kao kod svih epidemija kapljičnog puta prijenosa očekuje veći broj bolesnika.
Nakana ovog članka nije gnjaviti čitatelje brojnim podacima i raščlambama već skrenuti pozornost na jednu ne baš povoljnu pojavu u tijeku pandemije koja nas ne može ostaviti ravnodušnima.
Sada smo u mogućnosti usporediti protekla dva pandemijska ljeta.
Koje su razlike između ljeta 2020. i 2021. godine u kretanju pandemije obzirom da u 2020. godini nismo imali ništa osim općih mjera zaštite, a od početka 2021. na raspolaganju nam je željno iščekivano cjepivo kao vid specifične zaštite od infekcije korona virusima.
U SDŽ u ljetu 2021. godine značajno više je oboljelih i preminulih od bolesti COVID-19. nego u ljetu 2020. godine.
Drastična razlika je u upravo završenom mjesecu rujnu. Oboljelo je 3,3 puta više stanovnika SDŽ, a umrlo više nego dvostruko u odnosu na rujan 2020. godine.
Nameće se pitanje koji su uzroci takvom nepovoljnom stanju kad smo svi očekivali da će broj oboljelih i preminulih biti manji nego prošlog ljeta? Što li nas tek očekuje u listopadu i sljedećim jesensko-zimskim mjesecima kad smo sada u rujnu premašili broj zaraženih iz listopada prošle godine, a premašili smo polovicu broja zaraženih sa vrhunca epidemijskog vala prošle jeseni u studenom i početkom prosinca?
Odgovor je vrlo jednostavan i prikazan je u tablici preuzetoj iz HZJZ o udjelima procijepljenih u Hrvatskoj po županijama na dan 29. rujan 2021.
Uz Zagrebačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju SDŽ ima najmanji obuhvat procijepljenosti od svega 35,3% što je tek jedna trećina ukupnog stanovništva. To nije niti polovica potrebnog kolektivnog imuniteta što nas nikako ne može zaštititi od epidemija korona infekcije.
Cijepni obuhvat u drugim europskim zemljama iz kojih smo imali brojne goste turiste tijekom proteklog ljeta i koji su doprinijeli uspješnosti naše turističke sezone vidi se u grafikonu koji nosi nadnevak 29. septembar 2021.
Svi su oni imali veću procijepljenost nego Hrvatska, a k tome veća stopa prokuženosti zbog velike epidemije koja se zbila prošle zime u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj učinile su da one sada imaju kolektivni imunitet koji ih štiti od veće epidemijske pojavnosti.
Portugal, Grčka, Island, Malta i Crna Gora uvršteni su tablicu zbog objašnjenja tijeka epidemije ovog ljeta zbog koje su bile u crvenoj zoni povećanog rizika prema korona infekciji.
Pri kraju same sezone i Hrvatska je uvrštena u crvenu zonu što nije utjecalo na turističku posezonu koja još uvijek uspješno traje jer su nam naknadno došli procijepljeni gosti s covid-potvrdnicama.
Iz prikaza kroz tri dijagrama vidi se kako SDŽ uz Crnu Goru još jedini imaju visoke
14-dnevne stope zaraženosti korona virusima. Debelo su u crvenoj zoni i prijeti im da se ovaj ljetni val nastavi odmah u jesensko-zimski ukoliko ne povećaju cijepni obuhvat.
Portugal, Malta, Island pa i Cipar smanjili su stope zaraženosti ispod granice za crvenu zonu 200/100.000. Grčka je sasvim blizu granice. Izlazak iz crvene zone omogućila im je dobra procijepljenost i visoka prokuženost, odnosno postignut visoki stupanj kolektivnog imuniteta.
Kada je polovicom svibnja u SDŽ dosegnut obuhvat cijepljenih od blizu 30%-tne procijepljenosti ukupnog stanovništva izgledalo je da će se kroz lipanj i srpanj do kolovoza procijepiti najmanje još 20% ukupnog stanovništva što se nije dogodilo. Procijepljenost od svibnja do kraja rujna povećana je tek za koji postotak.
Koji je razlog tome tek detaljnije raščlambe procijepljenosti po područjima, po dobnim skupinama i po timovima primarne zdravstvene zaštite mogu dati odgovor. Jedno je sigurno da je odobrenih cjepiva svih proizvođača bilo dostatno i da nedostatak cjepiva kao što je bio u veljači i početkom ožujka nije bio uzrok neprocijepljenosti.
Svi pokušaji od strane struke i stožera nisu dali zadovoljavajućih rezultata. Što se više govorilo o potrebi cijepljenja otpori cijepljenju bili su veći.
Gdje je izvor tih otpora?
Razno-razne udruge građana, navodnih boraca za ljudska prava i slobode i protivnici cijepljenja, koje nitko nije shvaćao da bi ozbiljno mogli narušiti kampanju cijepljenja, što prosvjednim skupovima, što društvenim mrežama i s nekim zatucanim viđenim pojedincima šireći neistine, napadajući valjanost cjepiva, uspjeli su zastrašiti ljude koji se sada ne žele cijepiti.
Narod kaže: Što jedna budala uradi sto drugih ne može ispraviti.
Ima biti da su nerazboriti uspjeli. Veliki broj ljudi odvratili su od cijepljenja. Plodove njihova djela vidimo sada u povećanom broju bolesnika i preminulih koji se nije trebao dogoditi i što je najgore prijeti daljnjim povećanjima.
Vi što kričite za slobodu i što govorite protiv cijepljenja uživajte u svom djelu.
Ono s čim se budala ponosi, pametan se stidi.
Gospodo, budite ponosni.
