SPLITSKI EPIDEMIOLOG “Kapa dolje Britancima, u 6 tjedana smanjili smrtnost 22 puta!”

Za Dalmacija danas piše dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo

Posljednjih tjedana od mjeseca prosinca prošle godine, poglavito od početka kalendarske zime, često se govori i piše o pojavama brojnih mutanata i novih sojeva SARS-CoV-2 virusa. Ne samo da je svaki kontinent dobio svoj soj već su se počeli objavljivati novi sojevi po brojnim zemljama i više sojeva unutar iste zemlje.


Za gotovo sve te nove sojeve navode izvjestitelji kako su posebno opasni, brzo šireći, izazivaju veći pobol, a time i veću opterećenost zdravstvenih sustava i veću smrtnost. Gotovo kao da nastupa prava kataklizma.

Što da radi običan čovjek kada to sve sluša i na ekranima gleda?

Jeste, stiglo je spasonosno cjepivo, ali nema ga za sve. Treba ga dočekati. Nema ga dovoljno po nekom dogovorenom redu, a niti preko reda.

Kad je već tu, kojim se cjepivom cijepiti? Pojavljuju se novi proizvođači. Gotovo svakog tjedna najavljuje se neko novo cjepivo, a upravo sada ne možeš dobiti nijedno.

Vlasti zbog porasta broja novozaraženih najavljuju, i kako gdje, uvode oštrije epidemiološke mjere.

Točno je da je da se u većini europskih zemalja bilježe veći brojevi novozaraženih. Kako u cijeloj Europi s 750 miljuna stanovnika tako i u 27 zemalja Europske unije (EU) koje zbirno imaju 445 milijuna stanovnika.


Priloženi grafikoni prijava zaraženih po danima prethodnih nekoliko tjedana od početka veljače potvrđuju trend povećanja broja novozaraženih na europskom kontinentu.

Kažu ništa neobično. Kalendarski još je zima, a korona je zimska sezonska respiratorna bolest pa ovo „blago povećanje“ treba prihvatiti kao nešto uobičajeno, normalno.



Jasno da kada čovjeku tako kažu on sada mora biti potpuno miran i necijepljen spokojno čekati što će se događati.

Stanovnici zemalja EU trebali bi biti još spokojniji nego pučanstvo cijele stare Europe.

Parlament EU i Vijeće EU uzelo je na sebe odgovornost zaštite zdravlja od korone svekolikog stanovništva svojih članica. Priskrbit će i pravovremeno raspodijeliti cjepivo svima. Nemojte biti uznemireni zato što trenutno trend broja novozaraženih ne pokazuje trend smanjenja broja već povećanja.

Uskoro će se to izmijeniti samo kad nabavimo cjepivo koje su zemlje nečlanice EU do sada mogle slobodno nabaviti bez protektorata EU po tržišnim uvjetima. Kao u onom vicu, dođe čovjeku da zavapi: Draga moja EU nemoj me molim te više braniti. Što me više štitiš broj zaraženih više raste.

Kad vidite ovakav grafikon koji pokazuje povećanje broja zaraženih bolje je odmah pogledati grafikone koji pokazuju trendove smanjenja broja umrlih od COVID-19 u Europi i u EU:

Pa što je sad ovo? Netko tamo, blago kazano, ne govori istinu ili su brojevi netočni.

Kako to novi sojevi brzoširećih virusa uzrokuju veći broj zaraženih, veći broj hospitaliziranih toliko da u bolnicama nedostaje kreveta pa i zdravstvenog osoblja. To je trebalo rezultirati povećanjem broja umrlih. Ili će veći broj umrlih tek uslijediti.

Kako to sve skupa izgleda u Velikoj Britaniji koja od prošle godine nije članica EU i koju ista više nema obvezu skrbiti. Bez protektorata EU izgledalo je da će V. Britanija loše proći.

K tome V. Britanija je pogođena novim tzv. britanskim sojem korona virusom u mjesecu prosincu, a vrhunac novozaraženih bio je 8. siječnja 2021. s 68.053 novozaražaenih. Sada nakon dva mjeseca 7. ožujka V. Britanija ima 5.177 novozaraženih – 14 puta manje.

Skoro dva tjedna kasnije 20. siječnja V. Britanija ima najveći broj dnevno umrlih ove zime 1.820 da bi 7. ožujka zabilježila smanjenje broja umrlih na dvoznamenkasti broj umrlih – 82, što je smanjenje 22 puta kroz samo šest tjedana.

Na sve ovo može se samo reći: VELEBNI USPJEH. ČESTITAM! Britanci, kapa dolje.

Britanci nisu bili „sebični“. Podijelili su s ostalim europljanima svoj soj korona virusa, ali Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Češka i druge zemlje nisu se tako uspješno istom odhrvale.

Gospodarski i znanstveno sve su to jednako razvijene zemlje. Imaju znanje i moć, a nemaju iste rezultate.

Što je to V. Britanija imala, a ostali ne?

Jedina bitna razlika je da je V. Britanija imala na raspolaganju tip-specifičnu zaštitu: dovoljne količine cjepiva kojima je mogla procijepiti polovinu stanovništva, a gotovo sve pripadnike rizičnih skupina. Uz prethodno visoku prokuženost stečenu kroz cijelo vrijeme trajanja pandemije V. Britanija sad može mirno dočekati kraj kalendarske zime i skori završetak epidemijskog vala.

Slično kao u V. Britaniji zbilo se i u Sjedinjenim američkim državama (SAD).

Tijekom čitavog razdoblja pandemije najveći broj novozaraženih u SAD bio je 308.442 na dan 7. siječanj 2021. od kada slijedi stalno smanjivanje broja novozaraženih. Na kraju veljače broj novozaraženih bio je gotovo šesterostruko manji – 52.966.

Nastavljanjem istog trenda krajem kalendarske zime na proljetnu ravnodnevnicu 21. ožujka može se očekivati manje od dvadeset tisuća novozaraženih korona virusom u SAD.

Građani SAD imali su kao i građani V. Britanije na raspolaganju cijepivo protiv korone krajem prosinca prošle godine. Procijepljeno je više od 60 milijuna stanovnika (jedna petina svih stanovnika).

Nije bitno kome treba zahvaliti za povoljno stanje, Trumpizmu ili Bidenizmu, bitno je da kao što se sada ukidaju epidemiološke mjere poput nošenja maski na otvorenom u Texasu ili što su u Kaliforniji otvorili Disneyland za posjetitelje, građani SAD mogu očekivati skori završetak ovog epidemijskog vala.

Što građani Hrvatske mogu očekivati?

Nakon stalnog smanjivanja broja zaraženih i umrlih od sredine prosinca 2020. godine i povoljnog epidemiološkog stanja sve do polovice veljače 2021. godine, uslijedilo je povećanje broja novozaraženih. To povećanje ocjenjuje se „laganim“ i mahom se čuju objašnjenja da je povećanje posljedica „opuštanja i obiteljskih okupljanja“ kako u cijeloj Hrvatskoj tako i u županijama kao što je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) koja po broju i incidenciji novozaraženih prednjači pred drugim županijama.

Iz raspodjele zaraženih koronom i umrlih od COVID-19 po mjesecima kroz dvanaest mjeseci do ožujka 2021. godine razvidno je da su epidemijski mjeseci u Hrvatskoj i SDŽ bili četiri mjeseca: listopad, studeni, prosinac i siječanj. U zimskom mjesecu veljača bilježi se značajno manji broj zaraženih od mjesečnog prosjeka. Tako je ova epidemija dobila atribuciju jesensko-zimske epidemije što je u odnosu na epidemije gripe razlika jer su potonje znatno češće zimsko-proljetne epidemije s najčešćim početkom u drugoj polovici mjeseca prosinca.

Potrebno je uočiti de je u prvom tjednu mjeseca ožujak zabilježen broj novozaraženih ravan trećini zaraženih u mjesecu veljači. Ukoliko se takav trend nastavi mjesec ožujak mogao bi imati veći broj novozaraženih nego veljača.

Iz grafikona za SDŽ treba istaknuti veći broj zaraženih u ljetnom mjesecu kolovozu nego u mjesecu rujnu kada počinje jesen i nova školska godina.

Znači da nije uvijek određujuće godišnje doba već je od značenja kako čovjek svojim djelovanjem može omogućiti veći broj novozaraženih. Prisjetimo se što smo sve radili u kolovozu 2020. godine.

Linijski dijagram sa slijedećeg grafikona usporedba je kretanja stopa novozaraženih koronom na 100.000 stanovnika u R. Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Istarskoj županiji kroz mjesec veljaču i prvi tjedan ožujka. Prisutan je porast dnevnih stopa (incidencije) novozaraženih u SDŽ i u      Republici Hrvatskoj.

U Istarskoj županiji nema porasta incidencije i dalje ista ostaje s frapantno niskom prosječnom dnevnom stopom incidencije od svega 2,22 / 100.000. Neusporedivo veća stopa u Hrvatskoj 9,90/100.000 i dramatično visoka stopa u SDŽ 16,18/100.000 zahtijevala bi podrobnije istraživanje.

Višestruko korisno bilo bi kad bi Načelnik stožera civilne zaštite gosp. Dino Kozlevac s voditeljima epidemioloških timova u ZJZ Istarske županije (dr. Jasna Valić i dr. Aleksandar Stojanović) održali predavanje i/ili instruktaž kako su uspjeli postići tako izvanredno dobre rezultate.

Taj instruktaž dobro bi došao svim županijama, a osobito onima na jugu Hrvatske gdje je po najvećim stopama incidencije Dubrovačko-neretvanska županija na prvom mjestu kroz protekla dva tjedna pretekla Splitsko-dalmatinsku županiju.

Izvori podataka:

Moja reakcija na članak je...
Vau
4
Haha
2
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime