Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

SPLITSKI EPIDEMIOLOG ANALIZIRA Kakva nas epidemiološka jesen čeka? "Uzlet zaraženosti najmlađih je strelovit!"

dr. MLADEN SMOLJANOVIĆ / Foto: Pixabay23. rujna 2021. 01:26
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Najčešći upit u svezi pandemije korone je do kada će sve ovo trajati.

Jednostavno pitanje, ali odgovor nije lako dati.

Kroz 18 mjeseci trajanja pandemije dosta toga se spoznalo o virusima korone, njihovim biološkim osobinama i njihovoj čudi. Znanost je izumila učinkovita i neškodljiva cjepiva. Prve doze su primijenjene u prosincu 2020. godine. Zasnovano se počelo razmišljati o kraju pandemije koju će baš cjepivo dokrajčiti kad se u dovoljnom obimu procijepimo, najmanje 70% sveukupne populacije, ali bolje je procijepiti i još više.

Međutim, baš zbog njihove prevrtljive i nepredvidive čudi, tek kad pomislismo da im se doskočilo virusi korone za tren izmjene svoja svojstva na način kao kad čovjek promijeni ogrtač i osobni opis kozmetskim zahvatom. To su sada neki drugi sojevi virusa različiti od onih iz prvog susreta u ožujku 2020. godine. Svaki novi soj je po svojoj invazivnosti, sposobnosti širenja i izazivanja teških oblika bolesti kod neotpornih opasniji od prethodnog. Srećom još uvijek su osjetljivi na cjepiva koja nas s nešto manjom učinkovitosti štite od zaražavanja i težih oblika bolesti te tako i smrtnih ishoda.

Tablica 1. Zaraženi korona virusima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, oba spola:

sve dobi 0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 ≥ 91
Ožujak 132 3 4 25 23 26 24 12 8 7  0
Travanj 355 4 7 44 25 45 74 36 34 57 29
Svibanj 60 2 5 3 7 8 10 8 9 7 1
Lipanj 37 3 3 12 6 1 5 5 2  0  0
Srpanj 300 13 14 59 53 34 53 43 25 5 1
Kolovoz 1.624 39 115 474 328 223 197 124 73 44 7
Rujan 1.504 56 134 236 273 245 239 178 106 34 3
Listopad 3.615 93 473 624 648 579 511 394 195 89 9
Studeni 9.284 264 941 1.394 1.697 1.633 1.438 1.077 545 255 40
Prosinac 9.076 301 939 1.121 1.628 1.639 1.389 1.122 538 328 71
Siječanj 2.826 109 170 348 458 487 445 431 239 120 19
Veljača 1.895 57 182 204 264 339 331 275 156 83 4
Ožujak 5.177 275 577 650 878 943 819 651 270 103 11
Travanj 7.627 415 611 1.049 1.299 1.299 1.255 1.048 455 176 20
Svibanj 1.597 95 168 161 260 275 269 189 113 60 7
Lipanj 262 8 26 48 35 33 57 32 15 8 0
Srpanj 776 23 146 225 127 122 76 33 18 3 3
Kolovoz 2.916 140 433 681 508 449 359 215 86 44 1
Rujan  do 20. rujna 3.087 272 527 426 542 489 362 268 132 65 4
UKUPNO 52.150 2.172 5.475 7.784 9.059 8.869 7.913 6.141 3.019 1.488 230
stanovnici* 447.747 43.201 46.887 56.440 58.145 59.559 62.010 59.613 38.175 23.717
na 100.000 11.647 5.028 11.677 13.792 15.580 14.891 12.761 10.301 7.908 7.244

*procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku 2019. godine

Prestanak epidemije nastaje kad njezin uzročnik ičezne, nestane. To je već viđeno kod žarišnih zoonoza kakva je korona virus infekcija. Nekad se to dogodi da se epidemija kako je iznenada nastala, izronila (emerging diseases) isto tako iznenadno nestane i to je najljepši oblik prestanka.

Međutim s ovom koronom to nije slučaj. Grčevito se bori, mijenja se, skriva, prilagođava ne bi li ostala zauvijek. Ruga nam se i smije. Govorilo se bit će to bolest malo jača od gripe i kad se uvidjelo suprotno tada se nastojalo spriječiti širenje prekidanjem puteva prijenosa zaraze. Sve zapreke, barijere i mjere karantene korona je preskakala bez teškoća. Brzo je zaposjela sve zemlje svijeta. I bogate i siromašne jednako. Kad se pandemija korone razgoropadila i počela izazivati visoku smrtnost u razvijenim zemljama poput Italije, Velike Britanije, Belgije, Švedske počelo se događati ono ružno što je svojstveno čovjeku u takvim situacijama, otimala se zaštitna oprema (maske, ogrtači, dezinficijensi) jer ih nije bilo dovoljno. Kao u pjesmi koja pjeva:  Bože, pobrini se za golubove i sirotinju. Bogati se sami za sebe pobrinu. Tako bi i kad je došlo cjepivo koje je iščekivano gotovo kao spasenje.

Nakon gotovo godinu dana neravnopravnog boja s koronama samo općim mjerama koje su zbog zatvaranja gospodarski iscrpile manje razvijene zemlje i psihosocijalno narušile mentalno zdravlje poglavito mladih naraštaja koji nisu mogli redovito pohađati nastavu u školama, sada su bogati „preoteli“ ogromne količine cjepiva i mnoge ostavili bez ijedne doze. Pojava tipična za ratno stanje. Jave se „psi rata“.

Ista retorika na svim kontinentima

Nisu psi rata samo pljačkaši, otimači. To su i oni koji iz raznih razloga, a najčešće sebičnih, šire dezinformacije o cjepivu. Konkurenti nisu prezali svakakvim lažnim konstrukcijama osporiti upotrebu od svih svjetskih agencija odobrenih cjepiva. Narcisoidni i samoljubivi znanstvenici nisu štedili tinte za ocrniti bivše kolege koji su uspjeli napraviti učinkovito cjepivo. Otprije poznati antivakserski pokreti dobili su materijala za novi uzlet. U taj komplot protiv cijepljenja korone pridružili su se brojni kojima je to sada postalo sredstvo za svoje politikantske ciljeve.

Na brojnim prosvjedima diljem svijeta protiv vlada svojih zemalja koje su se gotovo pa sve „pokvarile“ te surađuju sa Sorošima, Getsima i drugim multimiljarderima te ih treba smijeniti jer rade „đavolski posao“ protiv čovječanstva. Zanimljivo kako se ista retorika istovremeno koristila u Australiji, Sjedinjenim državama Amerike, Njemačkoj, Japanu, Parizu, Ljubljani, Splitu, Zadru, Zagrebu… Svi su krikovima tražili „oduzete slobode i prava“ i tražili hitna ukidanja epidemioloških mjera, izvikivali „neću se cijepiti“ „neću sotonsko cjepivo“. Sve je izgledalo orkestrirano i dirigirano iz jednog centra.

Turizam i korona

Ova zbivanja nisu mimoišla Hrvatsku. Unatoč tome što smo ipak dobili naručene dostatne količine cjepiva i uspješno cijepili više od trećine ukupne populacije do polovice mjeseca svibnja odjednom je nastao zastoj u cijepljenju. Ipak zahvaljujući tolikoj procijepljenosti i postojućoj prokuženosti i epidemiološkim mjerama dočekali smo početak turističke sezone gotovo bez rizika za turističke goste. U lipnju četrnaestodnevna stopa zaraženosti u Hrvatskoj bila je dosta ispod 50 na 100.000 stanovnika te su turisti mogli doći na Jadran jer je rizik zaražavanja bio isti ili manji nego u njihovim zemljama. Bili smo „u zelenoj zoni“. Izgurali smo turističku sezonu unatoč tome što je 14-dnevna incidencija početkom rujna prešla 200/100.000. Financijski učinci turističke sezone bili su blizu onih iz rekordne 2019. godine. Da smo u lipnju i srpnju nastavili cijepljenje kao do svibnja ne bismo morali strepiti od ulaska „u crveno“.

Sada je i turistička postsezona pri završetku. Kažu da je i ona bila uspješna unatoč tome što je incidencija zaražavanja u stalnom uzlazu od sredine srpnja kroz gotovo deset tjedana. To je očekivano jer cijepljenjem je do 20. rujna u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) sa dvije doze cijepljeno svega 38% ukupnog stanovništva, a prebolijevanjem prokuženo 52.270 (11,67%) stanovnika. Uz procjenu da još toliko zaraženih nije prijavljeno tj. nisu zabilježeni tada je zbirno ukupno u SDŽ od korone zaštićeno (imunizirano) 60% stanovnika što je premalo za sprječavanje epidemijske pojavnosti koja je sada u tijeku. Ovaj ljetni val povećanog zaražavanja nastavit će se kroz jesen u koju smo kalendarski upravo ušli.  Može se procijeniti da je na zaražavanje korona virusima neotporno, nezaštićeno (neimunizirano) preostalo 180.000 stanovnika (40%)  što je više nego dovoljno epidemijskog potencijala za očekivani jesenski epidemijski val veličine proljetnog vala ove godine.

Kroz čitavo ljeto najveće tjedne stope zaraženosti imali su pripadnici skupine radno sposobnih građana 21-50 godina. Iza njih dolazi skupina mladih do 20 godina koji su čitavo ranije razdoblje bili s najmanjom stopom zraženosti uz dobnu skupinu starijih od 70 godina. Mladi se ni nisu mogli više zaraziti tj. prokužiti jer kod svake pojave infekcije u vrtiću ili razredu prestajali bi dolaziti na nastavu. Kažu da su više od dvije trećine školske godine 2020/2021 proveli kroz on line nastavu kod kuće.

Sada, treći tjedan mjeseca rujna, dva tjedna od početka nastave mladi dobi do 20 godina tjednom stopom zaraženosti premašili su radno sposobnu skupinu 21-50 godina. Uzlet zaraženosti najmlađih je strelovit dok ostale dobne skupine imaju lagano povećanje stopa zaraženosti.

Povećanje stopa zaraženosti u dobnoj skupini 71 i više godina potvrda je činjenice nedovoljne procijepljenosti pripadnika ove skupine.

Raščlanjenjem dobne skupine starijih na dva dobna razreda 71-80 godina i više od 80 godina vidimo da se njihove krivulje tjednih stopa zaraženosti od sredine proljeća 2021. do sada prate. Stope zaraženosti su jednake u stalnom povećavanju proteklih dva mjeseca što znači da im je i obuhvat procijepljenosti jednako nedovoljan.

Šiljci zaraženih dobnog razreda 81 i više godina u travnju i prosincu 2020. su prouzročeni većim brojem zaraženih u domovima za starije i nemoćne.

Najveći broj preminulih je u prosincu 2020. i siječnju 2021. zbog velikog broja zaraženih u mjesecima studeni i prosinac.

Broj preminulih od polovice ožujka do polovice svibnja trebao je biti upola manji da je naručeno cjepivo bilo pravovremeno isporučeno.

Preminuli od 22. kolovoza do 22. rujna su građani starije dobi. Preko 90% preminulih nije bilo cijepljeno.

Treba li cijepiti mlade?

Potrebno je cijepiti teško bolesne od kroničnih bolesti i bolesti s oštećenim imunološkim odgovorom.

Ostale ne treba cijepiti. Mladi u dobi do 20 godina često se inaparentno prokuže da i ne primijete simptome i znakove bolesti. Oni koji se manifestno razbole imaju lagane oblike bolesti koju prebole kod kuće kroz desetak dana. Rijetka je potreba hospitalizacije, a smrtni ishodi su izuzetno rijetki. U Hrvatskoj je kroz više od 18 mjeseci preminulo šestero djece.

Znanost još nije u mogućnosti dati odgovor koliko je trajan imunitet nakon prirodno preboljele bolesti od korona virusa i kolika je sposobnost križnog imuniteta za srodne sojeve i podtipove korone.

Na primjeru gripe znamo da je imunitet cjeloživotan i solidan za razliku od cjepnog imuniteta koji je trajanja najviše 4-5 mjeseci (jedna sezona) i usko je tip-specifičan samo prema tipovima virusa sadržanih u cjepivu.

Jedino RNA cjepivo za djecu koje je polučilo ogroman uspjeh za čovječanstvo je cjepivo protiv dječje paralize kojim se cijepilo prirodnim putem preko usta na kocki šećera ili s čašom mlijeka da oslabljeni virusi dječje paralize na sluznici crijeva stvore celularni imunitet sa sluzničkim IgA protutijelima kao prva crta obrane koja sprječava ulazak virusa u organizam.

Znamo da je dječja paraliza u velikom broju zemalja iskorijenjena bolest.

Jonas Salk prvi pronalazač cjepiva kada su mu rekli zašto ne patentira cjepivo, odgovorio je:

„Može li se patentirati Sunce?!“

Postupaju li danas pronalazači na jednak način.

Znam samo jednog: Nikola Tesla.

Odgovor na pitanje do kada će pandemija trajati:

Pandemija  korona virusa trajat će dok se u potpunosti ne iscrpi epidemijski potencijal. To znači da će trajati sve dok bude osjetljivih, neimunih na krorona virus koji su kao neotporni u mogućnosti zaraziti se i producirati viruse te širiti drugima. Kada se procijepi što više ljudi i kada zajedno s onima koji su otpornost stekli aktivno preboljenjem bolesti u ukupnom zbiru budu činili više od 90% cjelokupne svjetske populacije tada će pandemija prestati.

Ovo ispod odnosi se na gripu.

Nije isključeno da se isto dogodi i s korona virusima.

 

 

 

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
1
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Sveti Nikola uranio u Solinu: Gradonačelnik najavio obilazak vrtića
10
min
Sveti Nikola uranio u Solinu: Gradonačelnik najavio obilazak vrtića
Advent u srcu Biokova: Malo selo oživjelo tradiciju i blagdanski duh, sve pozivaju na fritule i kuhano vino
26
min
Advent u srcu Biokova: Malo selo oživjelo tradiciju i blagdanski duh, sve pozivaju na fritule i kuhano vino
Cloudflare ponovno u kvaru: Nakon velikog pada prije mjesec dana, internet je opet pogođen velikim prekidom
41
min
Cloudflare ponovno u kvaru: Nakon velikog pada prije mjesec dana, internet je opet pogođen velikim prekidom
Paljenje druge adventske svijeće ove subote u Đardinu: Cjelodnevni program za djecu i koncerti diljem grada
42
min
Paljenje druge adventske svijeće ove subote u Đardinu: Cjelodnevni program za djecu i koncerti diljem grada
Progutao Fabergé medaljon kako bi ga ukrao, uhvatila ga policija
49
min
Progutao Fabergé medaljon kako bi ga ukrao, uhvatila ga policija
NAJČITANIJE VIJESTI
  • Znamo da se svi pitate zašto ne pišemo ništa o samoubojstvima. Za to postoje debeli razlozi
    Znamo da se svi pitate zašto ne pišemo ništa o samoubojstvima. Za to postoje debeli razlozi
    4. prosinca 2025. 16:36
  • Sukob na Sućidru, teško ozlijeđen maloljetnik
    Sukob na Sućidru, teško ozlijeđen maloljetnik
    4. prosinca 2025. 12:06
  • Radujte se, narodi. Gotovo je s kišom, sljedećih deset dana bez hladnoće, bez oborina, bez vjetra
    Radujte se, narodi. Gotovo je s kišom, sljedećih deset dana bez hladnoće, bez oborina, bez vjetra
    5. prosinca 2025. 01:34
  • I TO SMO DOČEKALI Probijena lijeva tunelska cijev tunela Gladnjici na brzoj cesti čvor Mravince – čvor TTTS
    I TO SMO DOČEKALI Probijena lijeva tunelska cijev tunela Gladnjici na brzoj cesti čvor Mravince – čvor TTTS
    4. prosinca 2025. 14:45
  • 'Procurila' nezgodna fotografija suca za derbi Hajduk-Dinamo: Navijači zabrinuti zbog moguće pristranosti
    'Procurila' nezgodna fotografija suca za derbi Hajduk-Dinamo: Navijači zabrinuti zbog moguće pristranosti
    4. prosinca 2025. 18:31
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
© 2025 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.