Iako smo već navikli da u zimskim mjesecima većina hrvatskih zračnih luka spava svojevrsni zimski san, ne možemo se pomiriti s činjenicom da u većini zračnih luka nema redovnih međunarodnih linija u zimskom redu letenja.
Zagrebačka zračna luka iz ovog je teksta izuzeta s obzirom na to da jedina ima međunarodnu povezanost kroz cijelu godinu, kao i Zračna luka Osijek koja će od ove zime (15.11.) biti direktno povezana s Munchenom, dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom.
Rijeka, Brač, Pula i Zadar u hladnom pogonu
Tri hrvatske zračne luke, Rijeka, Pula i Zadar, u ovogodišnjem zimskom redu letenja praktički nemaju međunarodnog prometa. U Puli je najavljena tek jedna linija prema Moskvi, no i na njoj je već došlo do određenih otkazivanja. Sve tri spomenute zračne luke imaju isključivo domaći promet, no uzmemo li u obzir količinu prometa u istima u ljetnim mjesecima (prije svega u Zadru i Puli), za očekivati bi bilo da određene linije postoje i zimi. U jednom od naših posljednjih članaka pojasnili smo zašto nekih linija nema, pritom navodeći razloge zašto kompanije ne prometuju na njima, javlja Croatianaviation.
Želimo skrenuti pažnju da bi razvojem turističkog proizvoda, koji je generator prometa u hrvatskim zračnim lukama, avioprijevoznici prepoznali hrvatska odredišta kao zanimljiva i u tim, manje atraktivnim mjesecima.
Do Pule ili Zadra zračnim je putem moguće doći isključivo preko Zagreba domaćom linijom Croatia Airlinesa, dok kod Rijeke to nije slučaj. Uz Rijeku, treći grad po veličini u Hrvatskoj, Brač je također potpuno prometno izolirana zračna luka.
Tri međunarodne linije iz Dubrovnika
Dubrovačka je zračna luka ove zime povezana s tri velika grada - Moskvom, Barcelonom i Istanbulom.
Prema Moskvi prometuje Ural Airlines, prema Barceloni španjolski Vueling, a prema Istanbulu Turkish Airlines. Prijašnjih je godina Croatia Airlines prometovala na liniji prema Frankfurtu u zimskom redu letenja, no zbog niske potražnje linija ni ove zime nije u prometu. Ipak, za Dubrovnik bi bilo ključno imati povezanost s barem jednim velikim europskim čvorištem, poput Londona, Amsterdama, Pariza, Frankfurta, Munchena ili Beča, odakle bi putnici mogli nastaviti putovanje prema krajnjim odredištima. Naime, preko Moskve to praktički i nije moguće, Vueling ne nudi široku mrežu odredišta preko Barcelone, dok je kod Turkish Airlinesa slučaj da nitko iz europskih gradova neće letjeti prema Istanbulu da bi zatim nastavio putovanje prema Dubrovniku. Linija iz Istanbula svakako je dobrodošla za putnike iz Azije, pa čak i Sjeverne Amerike, no tih je putnika u zimskim mjesecima razmjerno malo.
Iako je preko Zagreba moguće putovati prema nizu europskih odredišta, ako želimo poticati cjelogodišnji turizam onda bi svakako trebali osigurati povezanost Dubrovnika s jednim od spomenutih europskih čvorišta. London bi bio i najlogičniji izbor s obzirom na to da je prije pandemije British Airways prometovao prema Dubrovniku i zimi. Naime, britanski su turisti jedni od najzastupljenijih u Dubrovniku, a s British Airwaysom je moguće ( ne idealno) ostvariti konekcije prema drugim odredištima u Europi.
U prosincu bi Vueling trebao prometovati između Rima i Dubrovnika, no kompanija još uvijek ostavlja mogućnost otkazivanja letova iako su isti trenutno dostupni za booking.
Split kao izuzetak
Naša najprometnija zračna luka ove godine ima razmjerno dobru mrežu međunarodnih linija u zimskom redu letenja.
Dostupni su svakodnevni letovi prema Rimu i Munchenu, još važnije prema Frankfurtu, uz to su u prometu i leisure linije Eurowingsa prema Düsseldorfu i Stuttgartu. U vrijeme oko Božića i Nove godine Eurowings će nakratko prometovati i na liniji između Kölna i Splita, a KLM će prometovati na liniji iz Amsterdama.
Za primjer, British Airways ovog je ljeta prometovao gotovo dva puta dnevno prema Dubrovniku te svakodnevno prema Splitu. Ove zime kompanija nema niti jednog leta prema obali, a prekida operacije i prema Zagrebu. Niskotarifni avioprijevoznici po tom su pitanju još rigorozniji. Stotine tjednih letova EasyJeta i Ryanaira te desetine letova Wizz Aira prema hrvatskim obalnim zračnim lukama a niti jedan zimi.
Ako već putem udruženog oglašavanja izdvajamo velika financijska sredstva kako bi potaknuli te avioprijevoznike da prometuju prema Hrvatskoj - onda bi im trebalo uvjetovati prisustvo u hrvatskim zračnim lukama u zimskom redu letenja, naravno, sa znatno manjim brojem redovnih linija i tjednih letova, a to dodatno potaknuti izraženijim popusta prihvata i otpreme zrakoplova i putnika u samim zračnim lukama. Dok do toga ne dođe, ne moramo očekivati značajan međunarodni promet u hrvatskim zračnim lukama u zimskim mjesecima.
