Usprkos nastojanjima policije da upozna što više građana s opasnostima koje vrebaju na internetu, i dalje postoji dio građana koji upozorenja nisu shvatili ozbiljno i nisu prije svega sebi osvijestili, da se lakomislenim odavanjem svojih osobnih podataka mogu naći u vrlo neugodnim situacijama i pretrpjeti značajne financijske gubitke.
Broj kaznenih djela koja se čine putem interneta tj. korištenjem internetske tehnologije, iz godine u godinu nezaustavljivo raste. Naravno da je ta pojavnost usko povezana sa sve većim korištenjem interneta od strane sve većeg broja ljudi, pa već možemo govoriti i o vrlo visokoj razini obavljanja svakodnevnih poslova korištenjem interneta. Značaj interneta je posebno naglašena kod poslovanja većine tvrtki različitih razina složenosti i kategorija poslovanja, stoga i to područje predstavlja metu napada cyber kriminalaca.
Tijekom 2023. god. Policijska uprava splitsko-dalmatinska evidentirala je ukupno 227 kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, od kojih 213 kaznenih djela jesu Računalne prijevare, dok je 2022. god. zabilježeno 196 takvih kaznenih djela, a 2021. godine 117. Porast broja kaznenih djela sukladan je očekivanjima, a procjene govore da će se trend rasta nastaviti. Zanimljivo je napomenuti da je u 2023. g. zabilježeno i 9 kaznenih djela Neovlaštenog pristupa (računalnom sustavu/računalnim podacima), 3 kaznena djela Oštećenja računalnih podataka i po jedno kazneno djelo Neovlaštenog presretanja računalnih podataka i Računalnog krivotvorenja.
"Od ukupnog broja od 213 Računalnih prijevara, najveći broj kaznenih prijava (njih čak 67) podnijele su osobe koje su oglasile prodaju nekih predmeta na internetskim oglašivačima (najčešće Njuškalo, Marketplace i Indeks) a koje su tako postale meta pfishing napada cyber kriminalaca koji su im u konačnici počistili bankovne račune.
Naime, na njihove oglase vrlo brzo nakon objavljivanja, javili bi se cyber kriminalci i poslali im link SMS-om ili email-om navodeći ih da na stranici koju otvara taj link trebaju upisati svoje podatke (osobne podatke ali i podatke o bankovnoj kartici uključujući i tajne podatke o broju kartice, datumu valjanosti i CVC broj) da bi im oni izvršili uplatu. Nakon što žrtve upišu tražene podatke, počinitelji ih ponovno putem SMS ili email-a traže potvrdu navodnog plaćanja, to jest da putem mobilnih aplikacija za internetsko bankarstvo autoriziraju transakciju. Naime, kad su se cyber kriminalci dokopali podataka za pristup Internet bankarstvu odn. kartičnih podataka potrebnih za kupovinu putem interneta koje je žrtva unijela na stranicu na koju je došla preko linka (najčešće lažna stranica DPD-a, GLS-a, HP-a i slično), odmah su preko interneta pristupili tim aplikacijama i zadali transakcije maksimalnog iznosa na „svoje“ račune te im je još samo nedostajalo da žrtva potvrdi transakcije preko svoje mobilne aplikacije", izvijestili su iz PU splitsko-dalmatinske, a potom naveli primjere nekoliko oštećenih građana.
Oštećenu A.B. je putem Whatsapp aplikacije sa broja mob. 095/ *** *** kontaktirala osoba koja se interesirala za kupnju “izdajalice za dojenje” koju je oglasila preko oglasnika “Njuškalo.hr”. Dalje je komunicirala s tom osobom isključivo putem Whatsapp poruka. Potencijalni kupac od A.B. traži podatke, ime i prezime, adresu i broj tel. gdje će je “DPD služba” kontaktirati radi preuzimanja izdajalice. Na dobiveni link preko Whatsapp-a koji izgleda identično linku “DPD” međunarodne službe za dostavu, A.B. upisala svoje osobne podatke, također podatke bankovne kartice. Na slijedećem koraku je zatražena autorizacija iznosa od 200 eura za troškove osiguranja transakcije. A.B. je odobrila autorizaciju u iznosu od 200 eura te od PBZ mobilne aplikacije dobiva nalog za autorizaciju koju je unoseći pin prihvatila. Nakon odobrene autorizacije link se “zamrznuo”, A.B. je odmah kontaktirala nn osobu telefonski ali je pozivni broj bio nedostupan.
Lažni linkovi s njuškala
U službene prostorije II PP je pristupio oštećeni M.K. i prijavio da je 9. 10. 2023. godine, oko 23;30 sati, putem oglasnika „Njuškalo“, radi kupovine električne gitare, stupio u kontakt sa korisnikom njuškala „luka01540“, te sa istim dogovarao realizaciju kupovine, da bi potom na svoj mobitel zaprimio sms poruke s naznačenim pošiljateljem „njuškalo“ a u sadržaju kojih poruka su se nalazili linkovi lažnih njuškalo stranica u kojima je oštećeni M.K. u namjeri realizacije kupovine oglašene gitare upisao svoje osobne podatke, uključujući podatke svoje bankovne kartice uključujući i CVV broj, a slijedom čega je u 3 navrata na svoj mobitel u aplikaciji za mobilno bankarstvo zaprimio „push“ poruku o autorizaciji, koje je i potvrdio, dok je tek naknadno shvatio da je prevaren i da mu je s računa nedostaje ukupno 2.050,00 eura.
"Materijalna šteta počinjena ovakvim kaznenim djelima našim građanima samo prošle godine iznosi ukupno 67.251,00 € za prijavljenih 67 ovakvih kaznenih djela, no nama je jasno da je velik broj ovakvih kaznenih djela ostao neprijavljen i kao takav nepoznat policijskim službenicima. Stoga, opravdano pretpostavljamo da je ukupna materijalna šteta puno veća", navode iz splitske policije.
