Udruga MoSt u suradnji s Kućom ljudskih prava iz Zagreba u petak, 12. travnja s početkom u 10 sati organizirala je okrugli stol “Građanske kompetencije u formalnom i neformalnom obrazovanju - gdje smo i što dalje?”
Okrugli stol održao se u prostoru Hrvatske odvjetničke komore, a kroz dvije panel rasprave razgovaralo se o razvoju građanskih kompetencija u formalnom i neformalnom obrazovanju.
Na prvom panelu, raspravljalo se o tome gdje smo i kako stojimo sa Građanskim odgojem i obrazovanjem u Splitu i šire, te podijeliti iskustva drugih gradova. Na panelu su sudjelovali predstavnik Grada Splita; Višnja Mikulić, voditeljica Odsjeka za odgoj, obrazovanje, znanost i tehničku kulturu u Gradu Splitu; Goran Biličić, predsjednik Info Zone; predstavnik GOOD inicijative te Lana Golob, Voditeljica Odsjeka za odgoj, obrazovanje i mlade Grada Rijeke. Panel je moderirala Đordana Barbarić iz Udruge MoSt.
Tema drugog panela bila je uloga, kvaliteta, vidljivost i vrednovanja neformalnog obrazovanja, posebice neformalnih obrazovnih programa koje provide organizacije civilnog društva. Kao podršku udrugama u unaprjeđenju kvalitete rada prezentirao se Sustav osiguravanja kvalitete neformalnih obrazovnih programa „Skockano“ i preporuke za međusektorsku suradnju udruga, jedinica lokalne samouprave, škola te financiranja neformalnog obrazovanja koje provode udruge.
Na panelu su sudjelovali koordinatorica GOOD Inicijative Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije; predstavnik Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja; predstavnik Udruge Sunce te Nađa Mladinić i Tihana Maglica iz Odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu. Panel je moderirala Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava
Pozivi za sudjelovanje bili su upućeni ustanovama za odgoj i obrazovanje te organizacijama civilnog društva koje djeluju u ovom području.
"Na tribini u Splitu fokusirali smo se na važnost građanskih i demokratskih kompetencija za daljnji razvoj mladih ljudi, posebno kroz segment uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav. U Hrvatskoj imamo nekoliko modela, međutim ono za što se GOOD inicijativa zalaže je uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao posebnog predmeta", rekao je za Dalmaciju Danas Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa Foruma za slobodu odgoja i predstavnik GOOD inicijative.
"Danas smo predstavili benefite uvođenje ovakvog sadržaja, metoda i načina poučavanja učenika za njihovu sadašnjost, ali i za budućnost kako njih samih tako i cjelokupne zajednice, cijele Republike Hrvatske i Europske unije", dodao je.
Građanski odgoj kao izvannastavna aktivnost
Split je jedan od posljednjih gradova koji još nije uveo Građanski odgoj i obrazovanje u škole.
"Ako pitate naše ljude, oni će vam reći da mi imamo Građanski odgoj i obrazovanje u školama kao međupredmetnu temu. To za sobom vuče određene nedostatke za koje mi smatramo da bi se riješili uvođenjem Građanskog odgoja kao posebnog predmeta. Znamo da se u Gradu Splitu razmišlja o tom uvođenju te da su za to potrebne određene pripreme, razgovori sa školama i slične druge stvari. No, važno je naglasiti da kada govorimo o uvođenju ovoga predmeta, govorimo o njemu kao o izvannastavnoj aktivnosti. Da bi nešto postalo izborni predmet potrebna je odluka Ministarstva ili u krajnjem slučaju dublje promišljanje o našem odgojno-obrazovnom sustavu. Kada ne postoji ta početna želja, volja ili namjera da se nešto napravi s vrha politike, GOOD inicijativa zagovara da škole ipak ponude svojim učenicima da imaju mogućnost razvoja građanskih kompetencija kroz Građanski odgoj i obrazovanje u obliku izvannastavne aktivnosti", rekao je.
Poznato je da se upravo oko ovog pitanja lome politička koplja, a neki smatraju to političkim pitanjem. Što misle o tom stavu?
"Nama u Ustavu Republike Hrvatske - ako ga i dalje smatramo temeljnim dokumentom - piše da je ovo demokratska zemlja, da poštujemo ljudska prava i da je ovo zemlja vladavine prava. Mi smo članica Vijeća Europe, Europske unije - sve su to institucije koje promiču demokraciju, ljudska prava, vladavinu prava. Te institucije promiču aktivno građanstvo, borbu protiv korupcije, sudjelovanje građana. Važno je za budućnost demokracije i vladavine prava u ovoj državi da uključimo jedan ovakav predmet u naše škole. Meni bi osobno bilo problematično ako bi netko bio protiv uvođenja obrazovanja za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava. To je nešto za što bi se sve političke opcije trebale zalagati i što bi trebale dijeliti", kazao je Bajkuša.
Važnost neformalnog obrazovanja
Što bi to bilo neformalno obrazovanje, i zašto je ono važno?
"Neformalno obrazovanje su različiti oblici obrazovnih aktivnosti - najčešće seminari, radionice i slično - koje provode najčešće udruge civilnog društva, ali ne i samo udruge", kazala nam je koordinatorica GOOD Inicijative Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije.
"Ono što nam je danas važno da istaknemo jest koliko takvih programa ima i kako doprinose razvoju zajednice. U to spada kako se radi s djecom i mladima, školama. Toga već ima u Hrvatskoj i želimo predstaviti ta dobra iskustva i važnost te suradnje i neformalnog obrazovanja kao takvog", dodaje.
Što se tiče trenutne situacije u školama, naglašava kako sve više škola aktivno surađuje s GOOD inicijativom.
"S nama sve više surađuju škole i sudjeluju u projektima, te se to razvija. Naravno, uvijek ima prostora za napredak i poboljšavanje, na čemu svi zajedno radimo. Važno nam je da se kao udruga prezentiramo školama, da oni prepoznaju što se sve tu radi i što bi njima bilo zanimljivo, s kojim udrugama surađivati na kojim temama. Zbog toga sudjelujemo u izrađivanju kataloga koji bi pokazao sve udruge to što one nude, ovisno o tematici i potrebama. Izradili smo i sustav osiguravanja kvalitete neformalnog obrazovnog programa koji pomaže udrugama da rade kvalitetnije kako bi sve bilo na što većem nivou", rekla je Bačić.