U ponedjeljak je u splitskoj zračnoj luci održana sjednica Udruženja zračnog prometa pri HGK na kojoj su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, zračnih luka Zagreb, Split, Zadar, Osijek, Pula, Brač, Mali Lošinj te Croatia Airlinesa.
Na sjednici se raspravljalo o certifikaciji zračnih luka sukladno odredbama Europske komisije, usklađivanju infrastrukture zračnih luka sukladno odredbama Uredbe Komisije EU, izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, procesu restrukturiranja i budućim planovima zračnih luka.
Konstantan porast prometa putnika na globalnoj razini
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, Mirjana Čagalj, je istaknula da zračni prijevoz značajno pridonosi održivom razvoju globalnog društva svojom jedinstvenom mrežom ruta povezujući ljude, države, kulture te pridonoseći razvoju svjetskog gospodarstva.
Iako je zračni promet vrlo osjetljiv na ekonomske i energetske krize, ratne sukobe i teroristička djelovanja, na globalnoj razini evidentira se konstantan porast prometa putnika između 5 i 7% godišnje, dok u RH to povećanje iznosi između 7 i 10%, stoga je većina zračnih luka u 2016. godini oborila i vlastite rekorde.
Kroz splitsku zračnu luku prošlo više od dva milijuna putnika
Predsjednik Udruženja zračnog prometa, Tonći Peović, rakao je da HGK kroz Udrženje zračnog prometa okuplja i povezuje sve čimbenike zrakoplovne industrije na jednom mjestu. Peović je naglasio da Zračna luka Zagreb ostvaruje najveći promet, a zatim sljede Split i Dubrovnik.
Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman je u ožujku ove godine otvorila novi terminal te bilježi rast broja putnika od 7% u 2016., a do kraja 2017. godine očekuje se rast od oko 12%.
Zračna luka Split je premašila brojku od dva milijuna putnika u jednoj godini, dok se ove godine očekuje porast od oko 23%. U splitskoj zračnoj luci u tijeku su radovi na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala, koje su okupljeni po završetku sjednice i obišli, a obnovom i dogradnjom terminal će se proširiti na tri kata i dobiti ukupno 35 tisuća četvornih metara.
U okviru II. faze projekta Razvoja Zračne luke Dubrovnik resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo je ugovorom bespovratna sredstva Zračnoj luci Dubrovnik, čime je osigurano daljnje povećanje kapaciteta Zračne luke Dubrovnik.
I sve ostale zračne luke bilježe porast broja putnika i letova te su u fazi povećanja infrastrukturnih kapaciteta. Najveći naglasak pri rekonstrukciji je zadovoljiti sve kriterije potrebne za certifikaciju zračnih luka sukladno odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 139/2014 i usklađenje infrastrukture sa zahtjevima propisanim schengenskom pravnom stečevinom.
