Pojam “hitna služba” obuhvaća razne žurne službe koje na različite načine brinu o uspostavljanju reda, pružanju pomoći, spašavanjima i drugim događajima koji su usko vezani uz sigurnost ljudskih života. Današnja priča o vatrogascima je prva od brojnih koje ćemo pokriti u serijalu o radu hitnih službi na području Dalmacije.

Nas je u svojim prostorijama ugostila dnevna smjena Javne vatrogasne postrojbe Split i zapovjednik Ivan Kovačević. Možemo priznati kako smo “na zadatak” došli s ciljem da dobijemo što više informacija o radu vatrogasaca, ali ipak smo se nadali nedostatku posla s njihove strane, jer, ako su hitno pozvani, to najčešće znači da negdje nekome treba pomoć.

Zapovjednika Ivana Kovačevića upitali smo o brojkama ovogodišnje sezone te kako se mijenjaju uvjeti za rad u ljetnim mjesecima kada je veća opasnost od požara otvorenih prostora.

– U prosjeku naša Javna vatrogasna postrojba ima četiri do pet intervencija dnevno. U tijeku ove godine imali smo oko 750 intervencija, od požara pa do raznih tehničkih intervencija. Na našem području nalaze se i tri Dobrovoljna vatrogasna društva, a to su Split, Žrnovnica i Slatine. Njima se u ljetnim mjesecima uz postojeće članove pridruže i po četiri sezonca, rekao nam je Kovačević.

Ivan Kovačević

Vatrogasci osim gašenja požara u zatvorenim i na otvorenim prostorima imaju i razne tehničke intervencije. Tu spada sve od izvlačenja osoba iz automobila u prometnim nesrećama pa do skidanja mačaka sa stabala i uklanjanja zmija koje svoje skrovište pronađu u naseljenim objektima. Kako nam kaže zapovjednik Kovačević, broj intervencija spašavanja unesrećenih iz karamboliranih vozila se smanjuje s vremenom pa u prosjeku imaju tridesetak takvih intervencija na godinu. Brojke su se prepolovile u odnosu na razdoblje prije deset godina, a za promjenu najviše ističu preventivan rad policijskih službenika.

Nakon kratkog razgovora ostavili smo zapovjednika da nastavi sa svojim poslom, a mi smo prešli u nešto što ćemo kasnije skraćeno zvati ŽVOC, a radi se o Županijskom vatrogasnom operativnom centru gdje smo zatekli pet dobro raspoloženih sugovornika. Radi se o dva operativna dežurna koji primaju pozive sa žurnog ‘193’ iz čitave županije te ih prosljeđuju odgovornima na tom području, uz njih se nalaze i dva sezonska radnika koji promatraju kamere diljem županije te rade na ranom otkrivanju požara, a uz njih je bio i Zoran Radušić, pomoćnik zapovjednika za operativne tehnike koji nam je objasnio što se sve radi u ŽVOC-u.

Moderan sustav kamera vidi sve

Odmah su nam za oko ‘zapela’ dva velika monitora koji služe kao video zid za sustav kamera diljem županije. Preko jedne kamere su Ivan i Dino, sezonci koji su zaduženi za ranu detekciju požara, uočili dim kod mjesta Ruda u dalmatinskoj Zagori i budnim okom promatrali što se događa kako bi mogli u slučaju požara uzbuniti lokalna vatrogasna društva. Kamere su uz pomoć jakog optičkog povećanja pokazale kako se radi o poljoprivrednom zemljištu i čak su se vidjeli ljudi kako kruže oko same vatre. Dim je u par minuta nestao i nije bilo potrebe za daljnjim akcijama vatrogasaca.

Iako se vatra ne smije paliti tijekom protupožarne sezone često se tu zabranu ignorira, kako nam kažu vatrogasci, to su većinom stariji građani koji vrše spaljivanja na svojim njivama i zemljištima. Na računalu su nam dežurni odmah pripremili realnu simulaciju tog požara, a ‘na prvu’ se mogla vidjeti ozbiljnost situacije da je slučajno vatra neopreznog građanina zahvatila obližnju šumu. Simulacija uzima trenutne meteorološke uvjete i prikazuje kako bi opožarena površina izgledala nekoliko sati nakon nastanka požara, a da ga nitko ne gasi.

– Područje Splitsko-dalmatinske županije pokriva 48 kamera koje imaju mogućnost 36 puta optičkog povećanja slike pa uz automatski rad mi možemo ručno povećati područje interesa i vidjeti radi li se o požaru, dimu ili nečem drugom. Po dva sezonca 24 sata dnevno prate kamere i u slučaju požara mogu unutar nekoliko sekundi obavijestiti dežurne vatrogasce. Brzina u gašenju požara je presudna, kada požar krene može ga se ugasiti čašom vode, za deset minuta treba vam cisterna, a za pola sata – kanader, rekao nam je Zoran Radunić, pomoćnik zapovjednika za operativne tehnike. On nam je predstavio i Sustav za praćenje vozila i osoba koji je implementiran u 270 vozila diljem županije. Kako kaže, oni u ŽVOC-u mogu u realnom vremenu vidjeti jesu li vatrogasna vozila izašla po dojavi na intervenciju te gdje se u svakom trenutku nalaze.

“Uvijek smo spremni”

Točno u podne imali smo priliku biti na postrojavanju vatrogasaca gdje se testirao mobilni sustav za uzbunjivanje. Prije nego što nastavimo s tim, nešto moramo kratko i objasniti. Vatrogasci rade u smjenama 12-24-12-48, odnosno, ako su radili dnevnu smjenu slobodni su do sutrašnje noćne smjene, ali se nalaze u tzv. ‘stanju pripravnosti’ pa ako je njihova prisutnost potrebna, dužni su se javiti na poziv dežurnih. Automatski sustav za uzbunjivanje krati vrijeme reakcije jer dežurni ne treba zvati svakog ponaosob već to radi automatski sustav. Vatrogasci prime poziv i moraju pritisnuti broj 1 da dolaze ili 9 ako ne dolaze. Njihov odgovor se odmah registrira u ŽVOC-u i zna se s koliko vatrogasaca u tom trenutku raspolažu. Vatrogasci su nam rekli da čak i ako su slobodni pa čuju o nekom većem požaru zovu u postrojbu i stave se na raspolaganje. “Uvijek smo spremni”, naglasili su.

Kao dežurni operateri u smjeni bili su Hidalgo Muharemović i Davor Laušić. Oni su s nama podijelili neke od zanimljivih trenutaka u službi, ali i opisali kako funkcionira sustav od trenutka kada zaprime poziv građana pa sve do završetka intervencije.

– Na nama je da od osobe koja nazove ‘193’ saznamo što više informacija. Ja i kolega imamo dogovor da kada netko zove, onaj koji prima poziv informacije govori na glas, a drugi ih odmah unosi u sustav. To znatno krati vrijeme reakcije. Ako se radi o intervenciji na području Splita mi odmah alarmiramo JVP, a ako se radi o drugom području obavještavamo lokalne jedinice. Prema informacijama koje dobijemo od pozivatelja odlučujemo o tome koliko ćemo vozila poslati i kratko preko razglasa kažemo o kakvoj se intervenciji radi, da vatrogasci znaju za što se spremiti. Oni odmah izlaze na teren, a mi ispitujemo da dobijemo više informacija te ih prenosimo kolegama dok su u vožnji, rekao nam je Laušić koji je prije 38 godina odabrao poziv vatrogasca, a sedam godina radi kao operater u ŽVOC-u.

“Nekad satima ne primimo poziv pa znamo sami sebe nazvati da vidimo radi li linija”

Pitali smo dežurne o nekim zanimljivijim pozivima koje dobiju, a kažu da bude svakakvih. Tako ih je na žurni ‘193’ nazvala jedna žena i rekla da joj radnici nisu završili radove na krovu pa joj krov prokišnjava te mogu li oni doći i nekako sve sanirati. Dežurni operater pokušao joj je objasniti da za to mora nazvati građevinsku firmu, ali gospođa nije odustajala. Kada su joj rekli da su vatrogasci trenutno raspoređeni na tri aktivna požara, glas s druge strane linije im je poručio kako će “to kiša ugasit”.

Zanimalo nas je i dobiju li lažnih poziva tijekom smjene, ali od kad se pozivi snimaju kažu da je to zanemariv broj. Najviše se naljute kada ljudi kažu da su zvali vatrogasce pa se nitko nije javio jer su ‘na kavi’ ili ništa ne rade, a oni zbog jednog događaja znaju primiti na stotine poziva dok najviše mogu otvoriti četiri linije istovremeno. – Ima i drugih situacija, nekad ne primimo poziv nekoliko sati pa znamo i sami sebe nazvati da provjerimo radi li linija, kroz smijeh su nam ispričali.

Ante Mihanović

Kada smo prošli prvi dio intervencije od primitka poziva do uzbunjivanja, vrijeme je došlo da popričamo i s vatrogascima, koji 24 sata dnevno trebaju biti u pripravnosti i spremni na sve. Kroz dan vatrogasca proveo nas je Ante Mihanović.

– Odmah moram naglasiti da intervencija prekida sve, što god radili zaustavljate i ispod minute mora se s vozilom izaći kroz ‘kapiju’. Preko razglasa operater govori koja vozila izlaze na intervenciju, o čemu se okvirno radi te adresu gdje idemo. Zna ta informacija često biti i kriva. Kada smo prije tjedan dana izašli na intervenciju požara stana na Cankarevoj poljani kod HNK, početna dojava bila je da “malo dimucka ispod grilja”, a kada smo mi došli vatra je sukljala kroz četiri prozora na krovu zgrade. Po dolasku su nam građani rekli kako ima ljudi unutra pa smo odmah promijenili taktiku i krenuli u akciju spašavanja, srećom u prostoru nije bilo nikoga, rekao nam je Mihanović.

“Za budućnost vatrogastva ne trebamo brinuti”

Dan vatrogasca započinje u sedam sati te se do osam provjeravaju vozila i čitava oprema. Nakon toga sat vremena se izvodi tjelovježba, a od 9 do 10 rade se visinske vježbe. Iza ‘marende’ obavlja se glavna vježba gdje se simuliraju različite intervencije od gašenja požara u zatvorenim prostorima, evakuacija ljudi iz viših katova zgrade, desant iz helikoptera i brojne druge. Naglašavaju kako je za sve te vježbe prilagođen vatrogasni toranj i sve se vježbe obavljaju na području vatrogasnog doma.

– Od Nove godine oformili smo Centar za pomoć na moru u kojem je trenutno devet naših članova/ronilaca. Mislim da će se uskoro, ako već nije, usvojiti zakon u kojem će u opisu vatrogasne djelatnosti stajati kako obavljaju aktivnosti s ”kopna, mora, rijeka i jezera”, a mi kao jedinica koja obuhvaća veliku morsku površinu moramo na to biti spremni. Sve više je mladih vatrogasaca koji su fizički i psihički spremni na sve, jako su srčani i mislim da se za budućnost vatrogastva ne trebamo brinuti, zaključio je Mihanović.

Za kraj moramo spomenuti i opremljenost JVP-a za koje kolege iz Europe kažu da su jedni od najvećih. Uistinu prolaskom kroz garaže vidi se impozantan broj vozila i opreme za što i vatrogasci kažu kako im se kolege dive, ali svako vozilo ima svoju posebnu namjenu i nužnost je u obavljanju vatrogasne djelatnosti. Postoje deseci tipova različitih vozila, a na području kakav je Split i njegova gradska jezgra svi su potrebni. Nas je posebno zainteresiralo malo vatrogasno vozilo prozvano “Getanin“, a koje je samo nekoliko sati nakon našeg razgovora postalo prepoznato zbog intervencije i požara na splitskoj Pjaci gdje je jedino “Getanin” prošao kroz uske ulice gradske jezgre. Kažu nam vatrogasci da je vozilo uže od raspona ruku pa ako oni prođu, proći će i “Getanin”. Tu su još i navalno vozilo, vozilo za šumske požare, vozilo s ljestvama, vozilo za tehničke intervencije, ali i nova cisterna s kapacitetom od 33 tisuće litara koja može opskrbiti vozila na lokacijama udaljenim od izvora vode.

Mi se na kraju moramo zahvaliti vatrogascima koji su nas na dan ugostili u svojim prostorijama te im zaželjeti što manje posla i intervencija u nastavku sezone.