Hrvatski sabor organizira Međuparlamentarni sastanak odbora za vanjsku politiku EU MED9 te bilateralne sastanke Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora s predstavnicima Odbora za vanjske i EU poslove Zastupničkog doma i Odbora za vanjsku politiku i obranu Senata Talijanske Republike.
Međuparlamentarni sastanak MED9 održat će se 26. svibnja, dok su bilateralni sastanci planirani za 26. i 27. svibnja.
"Želio bih se zahvaliti Hrvatskom saboru na organizaciji međuparlamentarnog sastanka koji se ova naredna dva dana održava u Splitu. Riječ je o iznimno važnom međunarodnom događaju. Grad Split se pozicionira kao jedan od važnijih gradova na Mediteranu, cilj je razgovor o sigurnosti, o klimatskim promjenama, gospodarstvu i svim izazovima s kojima se susrećemo. Uključuje devet zemalja članica i sigurno je ovo samo uvertira za ono što nas čeka na jesen kada očekujemo sastanak na razini vlada svih devet članica s Mediterana", kazao je na tiskovnoj konferenciji za medije kojom je najavljeno događanje splitski gradonačelnik Tomislav Šuta.
"SDŽ je posebno sretna, ponosna i izražavam zahvalnost predsjedniku odbora Andri Krstuloviću Opari, kao i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću što je upravo Split izabran za jedan od najvažnijih diplomatskih događaja ove godine na području RH. Teme su iznimno važne - sigurnost, zaštita okoliša i gospodarstvo", kazao je ovom prigodom župan SDŽ Blaženko Boban.
"Hrvatski sabor i Odbor za vanjsku politiku snažno stavlja u središte pozornosti, kako diplomatske tako i političke, ali i hrvatske političke pozornosti, Split kao središte ne samo hrvatskog Jadrana nego kao jedno od važnijih središta na Mediteranu. Otvaramo ponovno priču koju sam nazvao nova jadranska paradigma, a time i mediteranska paradigma, u kojem je fokus ne samo na politici i diplomaciji, nego na sigurnosti i stabilnosti na Mediteranu, ali i na izvorištu svih budućih gospodarskih, političkih i kulturnih dobrobiti za naš kontinent. Rasprave koje želimo svi čuti i koje ćemo voditi iduća dva dana idu ka tome da ostvare onaj cilj, a to je Mediteran kao glavno izvorište i snagu za novu europsku budućnost koja će suradnjom ostalih zemalja na Mediteranu otvoriti novo vrijeme u novim političkim, diplomatskim i geopolitičkim okolnostima koje se mijenjaju i pred nas stavljaju brojna pitanja. Uvjereni smo da će naša politika koju formiramo ova dva dana, preko svojih parlamenata pritisnuti svoje vlade da se ozbiljnije uhvate u koštac sa izazovima koji su pred nama", kazao je Krstulović Opara te naglasio važnost potpore Grada i Županije.
A evo što kaže stručnjak za sigurnost.
"Pitanje održivog razvoja i napretka država se temelji na stanju sigurnosti. Na stanju sigurnosti kao procesa, kao događaja i kao aktivnosti koji imaju svoju percepciju. Mi najbolje znamo koliko je naš razvoj vezan uz razvoj turizma i održivog turizma i koliko je uopće turizam vezan uz sigurnost i sigurnosne preduvjete. Kad pogledamo naš Mediteran i države s kojima graničimo na njemu, vidimo da smo suočeni s brojnim izazovima i rizicima. Ne govorim samo o Hrvatskoj nego o cijelom kontinentu, od političkih procesa koji se događaju u zemljama sjeverne Afrike pa sve do Bliskog istoka, ilegalnih migracija, trgovine drogom, ljudima, organiziranog kriminala, činjenica je da postoje na Mediteranu države koja su u poluraspadnutom stanju pa sve do vjerski motiviranog radikalizma i terorizma, i stranih neželjenih utjecaja koji dolaze iz Rusije, Srbije, Kine... Sve su to izazovi s kojima se suočavamo i o kojima ćemo u dobroj mjeri ova dva dana pokušati razgovarati na parlamentarnoj razini između predstavnika sabora devet država Mediterana i nas stručnjaka", kaže stručnjak za sigurnost i prorektor Sveučilišta dr. Franjo Tuđman Gordan Akrap te dodaje:
"Nitko ne može dobiti sukob ako ostane sam, treba raditi na razvoju prijateljstava, partnerstava i savezništva, kako na međunarodnoj tako i na nacionalnoj razini. Na nacionalnoj razini to podrazumijeva integraciju sposobnosti države, privatnog, javnog i akademskog sektora. Trebamo tražiti načine i rješenja kako i na koji način se učinkovito suočiti s ovim krizama koje ozbiljno ukazuju na probleme s kojima ćemo se suočiti i podrivaju temelje naših društava i naših zajednica, naše demokracije i našeg načina života".
