Društvo arhitekata Splita (DAS) i Arhitektonski biro Ante Kuzmanić, izložbom i publikacijom SPLIT 21 - IMA LI GRADA ISTOČNO OD RAJA? predstavit će u petak, 18. ožujka 2022. u 19 sati u prizemlju City Center One prijedlog smjera prostornog razvoja šireg urbanog područja grada Splita. Izložbu će otvoriti predsjednica DAS-a Daša Gazde, a studiju predstaviti autori:
prof.art. Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh.
doc.art. Ivan Jurić, dipl.ing.arh.
Jere Kuzmanić, dipl.ing.arh.
Gdje će Split i njegovo metropolitansko područje zateći 2040. godina, što mogu donijeti promišljanja urbanog razvoja metropolitanskog područja Split - Trogir - Solin - Kaštela - Podstrana, kao integralnog i jedinstvenog urbanog sustava, razgovarali smo uoči otvaranja izložbe s jednim od autora publikacije SPLIT 21 - IMA LI GRADA ISTOČNO OD RAJA? Jerom Kuzmanićem, dipl.ing.arh.
Ovaj dokument želi biti i provokacija koja nastoji pokrenuti dijalog i motivirati nove generacije da promišljaju model razvoja Splita kao metropolitanskog grada. Je su li to nove generacije političara, urbanista, poduzetnika...?
- U Splitu, ali i cijelom Kaštelanskom zaljevu generalno treba promijeniti stavove o urbanizmu. To se odnosi na sve aktere koje ste naveli ali i na same građane koji ne vide planiranje prostornog razvoja kao način da se u gradu živi bolje. Projektom želimo potaknuti prije svega optimizam da Split može na svim razinama postati grad po mjeri Mediterana.
Boduli i vlaji i fetivi mogu profitirati od plana
Što bi Split i njegovi građani dobili ostvaranjem vizije iz dokumenta, a što oni koji gravitiraju Splitu iz poslovnih, socijalnih, zdravstvenih i drugih potreba?
- Projekt ima mnogo i infrastrukturnih i sadržajnih rješenja poput brzog izlaska iz luke Orišac na magistralu i autoput čime se rasterećuje grad sezonskog prometa za trajekte, prigradska naselja, kao i gradovi Kaštela i Solin su povezani boljim trasama prometnica, luka skraćuje vrijeme putovanja do Supetra, regionalna Bolnica je smještena u blizini sadašnjeg TTTS-a na dohvat obilaznici i luci i tako dalje. I boduli i vlaji i fetivi mogu profitirati od plana. To je dokaz da valja.
Naveli ste kako je Prostorni plan Splitsko - dalmatinske županije zbog specifičnosti lokalnih i regionalnih politika ponajmanje plan koji služi integraciji ovih urbanih područja. Kako tome doskočiti?
- Prvenstveno uspostavom nezavisnih institucija prostornog planiranja odnosno Zavoda te novom administrativnom podjelom ovog prostora. Gradovi Split, Solin i Kaštela s općinama Klis i Podstrana su jedan prostor, oni tako funkcioniraju i žive, samo se tako ne planiraju, a političari svojim interesima i nesuradnjom otežavaju funkcioniranje tog prostora. Aglomeraciju triju gradova i općina treba dignuti na razinu statusa županije poput Grada Zagreba. Osim toga, rad na komunikaciji, razradi projekata, usklađivanju prostornih planova i zajedničkim strateškim dokumentima treba bit standard, a ne pitanje izbornih konstalacija.
Neplanska praksa dovela do preopterećenja poluotoka
Split je izgradnjom 'Splita 3' 1980-te odustao od sekundarnog centra. Može li se to dogoditi i s istočnim dijelom Splita?
- Split traži podcentar ili više njih već 50 godina. Oni su na svoj način već našli svoje mjesto u izmještanju trgovačkih sadržaja u trgovačke centre i u drugim metropolitanskim središtima poput Solina. Međutim, ta neplanska praksa je dovela do preopterećenja poluotoka i komunalne neopremeljenosti periferije. Istok treba svoj centar, i svoje institucije, parkove, škole i knjižnice.
Za točkasti urbanizam uobičajeno je kazati da je destruktivni model tretiranja prostora koji neslućenom brzinom srozava kvalitetu života. Gradonačelnik je najavio tzv. novi GUP za 2026. godinu. Što do tada?
- Mislimo da je ideja koju smo predstavili dovoljno razrađena da bude uvrštena kao podloga budućeg GUP-a. Sad je potrebno stručnu i građansku javnost, buduće izrađivače plana i gradsku upravu uvjeriti u to.
Koji efekt očekujete od ove izložbe prijedloga smjera prostornog razvoja šireg urbanog područja grada Splita?
- Želimo da ovaj projekt zaživi u razgovorima ljudi i da postane nekakva referenca kao i most Kaštela - Split koji je nastao u istom uredu, a kojem je trebalo 17 godina da postane dio planova. Objavili smo i publikaciju sa svim detaljima projekta. Cilj nam je da stigne u što više ruku.
