Nedavna studija pokazala je da temperatura u spavaćoj sobi može imati izravan utjecaj na zdravlje srca, osobito kod starijih osoba. Istraživači su utvrdili da spavanje u prostoriji toplijoj od 24 °C povećava opterećenje kardiovaskularnog sustava, dok se pri temperaturama iznad 28 °C rizik više nego utrostručuje.
Kako toplina djeluje na organizam
Dr. Fergus O’Connor sa Sveučilišta Griffith u australskom Queenslandu pojasnio je da organizam na visoke temperature reagira ubrzavanjem rada srca.
„Srce tada radi intenzivnije kako bi pumpalo krv prema površini kože i omogućilo hlađenje tijela. Ako takvo opterećenje traje dulje vrijeme, dolazi do dodatnog stresa i smanjuje se sposobnost organizma da se oporavi od prethodne izloženosti vrućini“, rekao je O’Connor u priopćenju.
Što je pokazalo istraživanje
Istraživački tim pratio je 47 ispitanika prosječne dobi 72 godine na jugoistoku Queenslanda tijekom ljetnih mjeseci, od prosinca do ožujka. Sudionici su nosili uređaje za praćenje rada srca, dok su u njihovim spavaćim sobama bili postavljeni senzori za mjerenje temperature.
Rezultati su pokazali da se znakovi srčanog naprezanja javljaju već pri temperaturama nešto višim od 24 °C. Vjerojatnost opterećenja udvostručila se pri temperaturama između 26 i 28 °C, a pri 28 °C i višim bila je više nego trostruka u odnosu na spavanje u sobama hladnijim od 24 °C.
Preporuke i širi kontekst
Prema riječima O’Connora, kod osoba starijih od 65 godina održavanje noćne temperature oko 24 °C značajno smanjuje vjerojatnost pojačanih stresnih reakcija tijekom spavanja.
Upozorio je i na širi problem. Sve učestalije vruće noći, povezane s klimatskim promjenama, mogu dodatno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti jer narušavaju kvalitetu sna i oporavak autonomnog živčanog sustava.
Studija je objavljena u časopisu BMC Medicine te naglašava važnost održavanja prikladne temperature u spavaćoj sobi, osobito kod starije populacije.
