EFFIS (The European Forest Fire Information System) je servis ima za cilj zaštitu šuma od požara u zemljama Europske Unije i omogućuje vjerodostojne informacije i izvještaje o požarima otvorenog tipa za Europsku komisiju i Europski parlament.
Spomenuti servis redovito ažurira interaktivne karte s opožarenim područjima u EU, pa tako i u Hrvatskom. Napominja da na karti evidentiraju samo one požare čija je opožarena površina veća od 30 hektara. Procjenjuje se da takva opožarena područja (požarišta manja od 30 ha) predstavlju oko 20 posto ukupne opožarene površine.
U postavkama interaktivne karte postavili smo da nam prikaže sva opožarena područja u Dalmaciji ove godine (ponovno napominjemo da karta ne prikazuje opožarena područja manja od 30 hektara). Već na prvi pogled vidi se da je uvjerljivo najveći požar gorio na Dinari. Drugo po veličini je onaj istočno od Splita u kojem je izgorjelo oko 4.500 hektara. Veliki požari gorjeli su na Svilaji, Promini, u šibenskom zaleđu...
Tijekom četvrtka imat ćemo potpuno podatke o broju požara i opožarenoj površini u cijeloj Dalmaciji. Do tada ćemo iznijeti podatke za Šibensko-kninsku županiju.
Do danas je tamo evidentirano 1090 požara otvorenog prostora od početka godina. Godišnje se na istom području prosječno dogodi 600 do 700 požara! Do velikih požar zadnjih dana bilo je izgorjelo 14.250 hektara površine, a do danas se opožarena površina proširila na gotovo 20 tisuća hektara!
O intenzitetu požarne sezone dovoljno govori i MORH-ov podatak o aktivnosti protupožarnih zračnih snaga:
Od početka ovogodišnje protupožarne sezone (1. lipnja) zračne snage 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a sudjelovale su u gašenju 264 požara (90 u Šibensko-kninskoj, 83 Splitsko-dalmatinskoj, 73 u Zadarskoj,12 u Dubrovačko-neretvanskoj, pet u Ličko-senjskoj i jedan u Istarskoj županiji).
Zračne snage PP NOS OS RH su u dosadašnjem dijelu protupožarne sezone ostvarile oko 2260 sati naleta, pri čemu je izbačeno oko 66 500 tona vode te je prevezeno 276 vatrogasca i pripadnika OS RH te 38 tone vatrogasne.opreme i vode do požarišta.
Povijesno sušno ljeto
Rekordnoj požarnoj sezoni uvelike su doprinijele meteorološke (ne)prilike. Iako nas do kraja klimatološkog ljeta dijeli 8 dana, već sada se zna da će u velikom dijelu Dalmacije ovo ljeto biti najtoplije od početka službenih meteoroloških mjerenja. Primjerice, u Kninu je postignut povijesni niz dana s najvišom dnevnom temperaturom od 40 ili više stupnjeva, a 42 stupnje izmjereno je u splitskoj zračnoj luci. U Žrnovnici i Podstrani izmjereno je do sada nikada zabilježenih 41°C. Split je oborio rekord za najtopliju noć i najvišu temperaturu mora u povijesti mjerenja, a imao je rekordno dug niz dana s noćim u kojima temperatura zraka nije padala ispod 20 stupnjeva.
Posebno su zabrinjavajući podaci o oborinama. U Splitu je ovog ljeta palo svega 7,6 litara kiše po kvadratnom metru. Tako će ljeto 2017. godine službeno postati najsušnije ljeto u povijesti mjerenja. Do sada najsušnije ljeto bilo je ono iz 1950. godine kada je palo 9 litara. U Splitu ljeti prosječno padne 120 litara po kvadratnom metru. Podaci za Dubrovnik još su više poražavajući. U Dubrovniku je ovo ljeto palo 2,7 litara, a prosjek je 158! To znači da je palo niti 2 posto uobičajene količine kiše. Ne moramo naglašavati da se radi o rekordno sušnom ljetu u Dubrovniku. Sušno je bilo i drugdje: Na Lastovu je palo 9 posto od prosjeka, Šibeniku 14 posto, Kninu 16 posto, Zadru 24 posto, a Komiža stoji nešto bolje jer je tamo palo 44 posto od prosjeka.
