Prosječno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi u Europi dramatično se razlikuje, a najnoviji podaci razotkrivaju duboke ekonomske podjele među državama kontinenta.
Dok su građani pojedinih zemalja među najimućnijima na svijetu, u nekim državama razina imovine je višestruko niža.
Neto imovina, odnosno bogatstvo, predstavlja ukupnu vrijednost onoga što kućanstvo posjeduje – od financijske imovine do nekretnina – umanjenu za sve dugove.
Upravo taj pokazatelj otkriva stvarnu financijsku snagu stanovništva, piše Euronews.
Prema izvješću Global Wealth Report 2025 banke UBS, uz dodatne podatke dostavljene Euronewsu, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. godini u 31 europskoj zemlji kretalo se u rasponu od svega 29.923 eura u Turskoj do impresivnih 634.584 eura u Švicarskoj.
Unutar Europske unije razlike su nešto manje, ali i dalje izrazite.
Najniži prosjek bilježi Rumunjska s 44.568 eura, dok je Luksemburg na vrhu s 523.591 eurom.
Uz Švicarsku, jedino je Luksemburg premašio prag od pola milijuna eura prosječnog bogatstva po odrasloj osobi, dok se na trećem mjestu nalazi Danska s 444.898 eura.
Među pet najvećih europskih gospodarstava Ujedinjeno Kraljevstvo prednjači s prosjekom od 313.840 eura.
Slijede Francuska (278.550 eura), Njemačka (237.172 eura) i Španjolska (215.945 eura), dok je Italija na dnu te skupine s 198.321 eurom.
Više od trećine promatranih zemalja ima prosječno bogatstvo niže od 100.000 eura.
U toj su skupini i Hrvatska s 76.358 eura, kao i Latvija, Češka, Estonija, Litva, Slovačka, Poljska, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Turska.
No prosjek često prikriva stvarnu sliku. Medijalno bogatstvo, koje označava srednju vrijednost u raspodjeli imovine, pruža realniji uvid u položaj tipičnog građanina. Budući da mali broj iznimno bogatih pojedinaca može znatno podići prosjek, medijan bolje odražava stanje "sredine".
U svim zemljama medijalno bogatstvo niže je od prosječnog, a razlike su katkad zapanjujuće.
U Švicarskoj, primjerice, prosjek od 634.584 eura spušta se na medijan od 168.374 eura.
Raspon medijalnog bogatstva po odrasloj osobi kreće se od 7.765 eura u Turskoj do 365.244 eura u Luksemburgu.
Unutar EU-a najniži medijan ima Poljska s 22.257 eura, dok Luksemburg i ovdje drži prvo mjesto.
Belgija se nalazi na drugom mjestu s 234.238 eura, a slijede Danska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Medijan iznad 100.000 eura imaju i Francuska, Norveška, Nizozemska, Španjolska, Italija i Malta.
Među najvećim gospodarstvima Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje vodeće i prema medijanu, dok Njemačka bilježi najnižu srednju vrijednost, 69.949 eura.
U brojnim, uglavnom istočnoeuropskim zemljama, medijalno bogatstvo ostaje ispod 50.000 eura, što dodatno naglašava regionalne razlike.
Zanimljivo je da se poredak zemalja znatno mijenja kada se umjesto prosjeka promatra medijan.
Njemačka, Švedska, Austrija i Češka padaju za šest mjesta. Njemačka tako s 11. mjesta po prosječnom bogatstvu klizi na 17. mjesto prema medijanu. Suprotno tome, Malta napreduje za šest pozicija, a bolji plasman po medijanu ostvaruju i Belgija, Španjolska, Italija, Slovenija, Slovačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Podaci jasno ocrtavaju podjelu između zapadne i sjeverne Europe, gdje su razine bogatstva znatno više, te istočne Europe, koja i dalje zaostaje. Financijska središta poput Švicarske i Luksemburga uvjerljivo predvode ljestvicu, dok nordijske zemlje također bilježe snažne rezultate, iako ne ujednačeno – Finska se, primjerice, nalazi bliže sredini.
Razlika između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja prema prosječnom bogatstvu veća je od dvadeset puta na razini Europe, a unutar EU-a prelazi deset puta.
Kod medijalnog bogatstva ukupne su razlike nešto manje, ali jaz između krajnjih vrijednosti ostaje ogroman – više od 45 puta u Europi i više od 15 puta unutar Europske unije.
