Još uvijek se sliježu dojmovi nakon subotnjeg koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu. Kakva je sociološka pozadina koncerta, koliko je događaj bio zahtjevan za hitne službe te jesu li postavljeni novi produkcijski standardi, odgovorili su gosti emisije "U mreži Prvog" na HRT-u.
Zamjenik glavnog ravnatelja policije za opću sigurnost Damir Barić istaknuo je kako policija ne radi procjenu broja okupljenih na koncertu, ali i dodao kako vjeruje podacima organizatora.
"Nakon koncerta, vidio sam da je organizator objavio da je bilo preko pola milijuna ljudi. MUP se time ne bavi, ne radi statistiku ulaza. To nije bio slučaj samo na ovom koncertu, nego na svim javnim okupljanjima.
Organizator je imao obvezu voditi evidenciju i statistiku. Imali su kamere s čitačima osoba, ulaznica i nemam razloga sumnjati u njihove podatke", rekao je.
Privedene su 123 osobe, od kojih 111 zbog pirotehnike, a ostali zbog narušavanja javnog reda i mira. Barić je pojasnio kako će se postupci protiv prekršitelja pokrenuti nakon analize videomaterijala.
"Snimali smo cijeli događaj iz zraka i sa zemlje. To smo najavili već prošli tjedan. U narednim danima će PU zagrebačka analizirati sve materijale i onda utvrditi sva protupravna ponašanja, detektirati počinitelje i onda će sve to biti poslano nadležnim upravama na postupanje", kazao je.
Kako je naglasio, to će biti dugotrajan proces jer je količina materijala velika.
"Zakonski rok za podnošenje prekršajnih prijava je četiri godine", rekao je.
"Imali smo velik broj posjetitelja. Moramo se voditi načelom razmjernosti u postupanju. Jako je važno da policija svojim taktičkim djelovanjem ne napravi puno veći problem od onog koji je prijetio. Morate taktički biti mudri i osigurati javni red i mir", dodao je.
Zdravstveno zbrinjavanje
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš ustvrdila je kako je zabilježeno tek nekoliko ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija među posjetiteljima koncerta. Zbrinuto ih je 1179, od čega je 250 trebalo pravu medicinsku pomoć.
"Bilo je nekoliko ozbiljnijih slučajeva, ali uglavnom je to bila neka akutna alkoholiziranost, dehidriranost, različiti poremećaji u različitim dobnim skupinama, od alergija do nekog fiziološkog odgovora na vremenske uvjete", kazala je.
Istaknula je da, s obzirom na visok broj sudionika, "građani su se pridržavali svega što smo danima prije govorili".
"Broj intervencija je bio u onom segmentu raspona koji je govorio da ćemo imati od minimalno 1000 do maksimalno 4000 intervencija. U svakom slučaju, ovih 1179 govori da su se ljudi pridržavali svega, da smo davali dobre upute", rekla je.
Dodala je kako je većina zbrinuta na terenu te da su se bolnice sačuvale od navale.
Produkcijski aspekti
Glazbeni urednik Hrvatskog radija Robert Urlić podsjetio je kako je bilo propitivanja o tome kako će sve produkcijski izgledati, ali ustvrdio da je "sve odrađeno na svjetskom nivou".
"Bilo je propitivanja kako će se to odraditi organizacijski i producentski. O tome smo pričali i prije dva tjedna. Ja sam rekao da će se producentski odraditi dobro i odradilo se izvrsno što se tiče zvuka", rekao je.
"Ovdje je bilo sve pripremljeno za ovako veliku masu ljudi. Većina je znala da neće moći dobro vidjeti, ali ono što je bilo važno je da dobro čuju", kazao je.
Kada govorimo, ustvrdio je, o video-zvučnoj slici, bez obzira na to sviđa li se nekom ili ne – "to je odrađeno na svjetskom nivou".
"Ne možemo govoriti da će sve ovo biti standard jer malo tko može okupiti ovakav broj ljudi. Ne znam može li i Thompson, da opet radi koncert, okupiti ovakav broj ljudi u skorašnjem vremenu. Ne mislim da će ovo ući u standard, ali bi moglo pokazati što se sve može napraviti", pojasnio je.
Sociološka perspektiva
Sociolog Erik Brezovec pojasnio je kako je moguće da se na jednom događaju okupi ovakav broj posjetitelja.
"Ljudi traže zajednicu, neku identifikaciju s drugima. Možemo reći da emocije nisu samo individualna stvar, nego kolektivna – društvena činjenica. Na koncertu se okupilo 500 tisuća ljudi i svi su imali neku zajedničku emociju. U sociologiji te zajedničke emocije rezultiraju različitim oblicima društvene solidarnosti", rekao je.
Ustvrdio je kako u današnjem društvu, "gdje imamo jako puno životnih frustracija, ovakav događaj koji nas odmiče od stvarnosti – svima nam je potreban".
"Ljudima je trebalo zajedništvo i odmak. On se dogodio na jednoj nacionalnoj razini. To se vrlo često javlja kada naši sportaši dožive neke svjetske uspjehe. Ne treba to miješati s nekim većim društvenim problemima. Oni mogu postati društveni problemi, ako ćemo im davati pozornost na taj način", kazao je.
"Josip Županov, jedan od naših najistaknutijih sociologa, naveo je tri razine vrijednosti u hrvatskom društvu: individualna – gdje imamo osobnu korist, socijalna – gdje imamo egalitarizam i imamo nacionalnu razinu – herojski kodeks koji je bio bitan 1990-ih", nastavio je.
Naglasio je kako je to 1990-ih bila "realna vrijednost, a danas je simuliramo".
"Kada se moramo buniti protiv nekih lošijih stvari u društvu, prevladava osobna korist – individualna. S druge strane želimo da sve bude pošteno, da sve bude zajedničko – egalitarizam. Onda to zovemo egalitarni sindrom. Događa se sraz individualnih i društvenih vrijednosti i jedino što ostaje je herojski kodeks – nacionalna razina vrijednosti", dodao je.
Upozorio je kako je ta razina vrijednosti "jako apstraktna te se na njoj ne mogu graditi realne politike i društvo".
