Saborske zastupnice Socijaldemokrata Romana Nikolić i Katica Glamuzina ukazale su u četvrtak na porast vršnjačkog nasilja među djecom i mladima, kako fizičkog i psihičkog tako i onog na društvenim mrežama, koje postaje sve okrutnije i dovodi do sve štetnijih posljedica na zdravlje i dobrobit djece.
Socijaldemokrati smatraju kako su potrebne hitne promjene, jedna od kojih je i da programi prevencije vršnjačkog nasilja budu dostupni svakom djetetu u školama i vrtićima, stoga će podnijeti Zaključak Vladi da pri izradi prijedloga Nacionalnog kurikuluma u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uvede preventivni program usmjeren na suzbijanje vršnjačkog nasilja među djecom.
.png)
"Dijete koje udara u vrtiću postaje nasilnik u školi, delikvent u adolescentskoj dobi, a u odrasloj dobi nasilnik u obitelji. Poremećaji u ponašanju vidljivi su od najranijih dana stoga edukacija i rana prevencija nasilja trebaju biti na peristilu obrazovnog kurikuluma. Ulaganje u prevenciju u početku je najskuplje, ali dugoročno najisplativije, jer mijenja cijelo društvo. Ako se prevenira bilo koji oblik nasilja, to je puno jeftinije nego kasniji rad i tretmani sa žrtvom i počiniteljem nasilja", objasnila je Nikolić.
U 2022. imali smo 101 prijavu nasilja, dvostruko više nego godinu ranije. 7 slučajeva odnosi se na vrtiće, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje. 2023. obilježila je niz fizičkih obračuna kako u školama, tako i izvan nje. Skoro svaki tjedan zabilježeno je jedno vršnjačko nasilje među djecom i mladima.
Svako peto dijete u Hrvatskoj žrtva je nekog oblika nasilja
Svako peto dijete u Hrvatskoj žrtva je nekog oblika nasilja, a svako treće je žrtva nasilja putem društvenih mreža. Nakon pandemije mentalno zdravlje djece puno je više došlo u fokus i postoji velika potreba za psiholozima i terapeutima, ali dok god nemamo stručnjake u svakom vrtiću i školi rezultata nećemo imati. Dobre primjere možemo naći u Danskoj, Nizozemskoj, Norveškoj i Finskoj, koja je, kada je uvela KiVa metodu, smanjila vršnjačko nasilje za 40 posto.
"Razlog podnošenja Zaključak Vladi je promjena sustava u onaj koji će se fokusirati na ranoj prevenciji i edukaciji djelatnika odgojno obrazovnog sustava, potrebi dodatnog zapošljavanja stručnjaka svih profila, poticanja empatije i tolerancije u djece i radu sa žrtvom, počiniteljem nasilja i čitavom obitelji, a cilj je da damo doprinos sigurnijem i bezbrižnijem odrastanju naše djece", izjavila je Nikolić.
Zastupnica Katica Glamuzina nadodala je kako postoji jasna poveznica između kvalitetnog obrazovanja i sustavnog rješavanja problema raznih vrsta nasilja u društvu, pa tako i obiteljskog i rodno-osnovanog nasilja.
"Živimo u društvu u kojem muževi žene napadaju sjekirama jer nisu dobile plaću na vrijeme i u kojem suci traže olakotne okolnosti pri kažnjavanju seksualnog nasilja. To nije društvo kakvo želimo. Ako krenemo već od predškolskog odgoja učiti djecu o tome zašto je nasilje neprihvatljiv oblik ponašanja, onda imamo šansu da za 10-20 godina imamo društvo koje će od nasilja zazirati, a ne društvo u kojem će nasilje biti nesankcionirana metoda iskazivanja volje pojedinca", rekla je Glamuzina.
Podsjetila je kako su Socijaldemokrati već uputili Vladi Zaključak o uvođenju seksualnog odgoja u sve faze formalnog obrazovanja koji je Vlada odbila iako je temeljen na službenom mišljenju RH na prijedlog direktive EU.
"HDZ naše društvo ne mijenja na bolje i potrebno ih je skinuti s vlasti ne bismo li promijenili smjer kretanja države i postali napokon društvo u kojem korupcija nije svakodnevica koju smo navikli prihvaćati i nasilje nije rješenje kojem treba pribjegavati nijedno dijete ni odrasli čovjek", zaključila je Glamuzina.
