Konoba Bovan u Plinarskoj ulici ugostila je ovogodišnju, 19. po redu, Smojinu marendu.
Povod održavanju je 103. rođendan legendarnog kroničara Splita Miljenka Smoje, a tradicionalna marenda okuplja prijatelje i štovatelje njegova lika i djela te sve ljubitelje dalmatinskog duha i spize.
Inače se tradicionalna marenda održava na Smojin rođendan, na Valentinovo, međutim ove godine druženje je malo zakasnilo.
Svake godine nagrada Miljenko Smoje ode u ruke pojedincu koji je svoji djelima i radom obilježio suvremenu Dalmaciju. Do sada su nagrađeni: Ivo Brešan, Davor Štambuk, Vladimir Beara, Mile Skračić, Arsen Dedić, Luko Paljetak, Đurđica Bjedov, Veljko Barbieri, Jagoda Buić, Miro Bogdanović, Ivo Pervan, Tonko Maroević, Oliver Dragojević, Snte Svarčić, Stipe Božić, Tereza Kesovija, Miroslav Radman i Emilio Marin. Ove godine nagrada je otišla u ruke akademiku Nikoli Bašiću.
"Iz Zadra nam stiže dobitnik nagrade, arhitekt Nikola Bašić. Njegova najvažnija djela u zadnje vrijeme su orgulje u Zadru i križevi poginulim vatrogascima na Kornatima. Ono što je zanimljivo je da danas u Zadar mnogi dolaze vidjet samo orgulje. Kad sam ja bio u Zadru, pitam jednu Japanku zašto je došla, a ona kaže da je došla vidjet samo orgulje", kazao nam je organizator Boris Kragić.
"Ovo se trebalo održati na Smojin rođendan. Inače, Smoje se uvijek hvalio da je jedan dan mlađi od Hajduka jer je rođen 14.2., a Hajduk je 13.2. Sa Smojom sam od djetinjstva, on je sta tu u Varošu i ovo je završetak jednog kruga. Počeli smo s marendama u hotelu Marjan, obašli smo Bačvice, tamo smo bili u konobi Viđak pa smo u Muzej sporta, u Gusara, u Keruma. Moram reći da su nam najviše pomogli Kerum i županija", kaže nam Kragić.
Nagrada se sastoji od pozlaćene plakete rada akademskog kipara i slikara Mile Skračića, uz veliku bocu vina najbolje vinarke Hrvatske Marije Mrgudić. Ove godine također se surađuje s vinarijama Kuna i Mimica.
Inače, žiri koji je odlučivao o nagradi činili su Boris Kragić, kipar i akademik Kažimir Hraste koji je nagradu i uručio, profesor Dragan Dužević, dokumentarist i avanturist Nikola Horvat te načelnik Općine Murter Šime Ježina.
"Ovo je jedna posebna nagrada. Nadobivao sam se različitih nagrada, ali nagrada s ovakvim karakterom je rijetka. To je zapravo jedan oblik izvaninstitucionalnog društvenog priznanja. Baš sam ponosan što je moj doprinos u našem prostoru, u našoj Dalmaciji, prepoznat i na tragu onoga što je radio Miljenko Smoje, a to znači da naše lokalne vrijednosti učini univerzalnim. Ja sam se tako trudio da djelujući u arhitekturi naše lokalne vrijednosti i ono što smo mi pretočim u arhitektonski vokabular koji će biti razumljiv svijetu i kojim ćemo se moći predstaviti i prezentirati svijetu. Negirajući jezične standarde, Miljenko Smoje je afirmirao, zapravo legitimirao pravo da govorimo našim dijalektom jer je to dio naše kulture. Tako se opirao toj neumitnoj standardizaciji i svemu onome što nosi moderno globalno vrijeme. Tako ja zapravo u svojoj arhitektonskoj priči, u svom arhitektonskom govoru volim govoriti jezikom koji je izvan uobičajenih graditeljskih standarda, a upravo zato da bih mogao svjedočiti svoje podneblje, kulturu svoje zajednice i interpretirati u nešto što ja zovem arhitekturom pripadnosti. Ja vjerujem da arhitektura pripada mjestu, nisam ja jedini koji to vjeruje. Ja to svjedočim svojim radom i ako arhitektura ne pripada svom mjestu, svom podneblju, onda to za mene nije arhitektura nego neki bezlični građevinski proizvod", kazao nam je akademik Bašić.
Kazao nam je da Smoju osobno nije poznavao.
"Nažalost, nisam nikada upoznao Smoju. Znam ga, poput svih ljudi tog vremena, kroz njegova djela, najprije kroz njegove redovite objave u Slobodnoj Dalmaciji koje smo svi čitali. Čekali bismo brod na rivi, kad će doć Slobodna da vidimo šta se događa. Preko toga upoznaš čovjeka, a ono što njega samoga stavlja u jednu singularnu osobnost naše kulture, osobiti dalmatinske, je njegova transpozicija jedne izvorne, autentične Dalmacije u širi prostor naše zemlje i Europe", kaže Bašić.
Nikola Bašić je istaknuti hrvatski arhitekt i urbanist te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Tijekom svoje karijere primio je brojne nagrade, uključujući Nagradu “Vladimir Nazor” za arhitekturu i urbanizam, Nagradu “Bernardo Bernardi” te Nagradu “Viktor Kovačić” za životno djelo. Među njegovim najpoznatijim djelima su Morske orgulje i instalacija Pozdrav Suncu u Zadru, kao i spomen-križevi na Kornatima.
