Koliko će poskupjeti struja i plin? Koliko će posredno rasti cijene hrane? Kako zaštititi najsiromašnije građane? Mogu li vaučeri za energente spasiti najugroženije?
Hrvatska je u svojim zakonima uvela tržišnu ekonomiju u taj dio energetike, ali je uvedeno jednogodišnje regulacijsko razdoblje i to je 1. travanj. Jasno je da mi mjesecima analiziramo situaciju i idemo u smjeru da će se o obzirom na naše obveze ići prema najsiromašnijim građanima da HEP iz svog potencijala amortizira određeni dio udara, rekao je u Otvorenom HTV-a Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku.
- Na račun ove regulacije koju mi imamo građani nisu doživjeli poskupljenje u prošloj godini. Mađarska i Hrvatska jedine nisu poskupile plin. Govoriti da smo nespremni i da ne znamo što radimo, apsolutno ne stoji.
Ono što je problem je što neki od opskrbljivača nisu na vrijeme dogovorili cijene za poduzetnike, pri čemu je naveo da to nije učinila Gradska plinara Zagreb. Odgovornost nije samo na Vladi, nego i na gradu Zagrebu, a ima još nekoliko gradova.
Gradska plinara Zagreb za vrijeme bivše uprave Holdinga nije na vrijeme ugovorila količine koje su se obvezali isporučiti. I to je dijelom udar kojeg poduzetnici u Zagrebu sada i osjete i točno je da to nije problem samo u Zagrebu, nego i u drugim jedinicama lokalne samouprave, rekla je Ivana Kekin (Možemo!)
- Pregovaramo i razgovaramo s ministarstvom i očekujemo da će se naći rješenje na obostranu korist, dodaje. Situacija u kojoj smo se našli nije odgovornost ove uprave Holdinga, ističe.
Svaki čovjek koji je u mogućnosti izgraditi solarnu elektranu na svojoj kući, to bi i trebao učiniti, rekao je Zoran Miliša, energetski stručnjak.
Sabina Glasovac uzvratila je Milatiću da ne može optuživati samo novu gradsku vlast, a odgovornost države ne vidi i nije točno kaže da je plin poskupio samo za gospodarstvo.
Što se tiče struje, HEP, ističe - ne investira i ne osjeti potrebu ulagati ni u tranzicijske ni obnovljive izvore energije i ništa ne radi na tome da bi radio na hrvatskoj opstojnosti, rekla je.
Mislim da trebamo smanjiti PDV na 5% na povrće i ulja koja su iznimno zastupljeni u potrošačkoj košarici i najviše je poskupilo. Drugo što smatramo da treba napraviti je definirati što je to energetsko siromaštvo i povećati vaučere s 200 na 300 kuna. I detektirati energetski ugrožene građane, dodala je.
- Mi u ovoj cijeloj priči ne govorimo o građanima koji su najpogođeniji, a to su umirovljenici. Razmislimo o tome da promijenimo kriterije za indeksaciju mirovina.
Jasno je rečeno da će se podignuti ti iznosi, odgovorio je Milatić, te dodao da će sve biti na vrijeme. HEP radi sve suprotno od onoga što ste vi sad izgovorili, naveo je Milatić.
Ljudi koji su energetski siromašni i do sada su dobivali vaučere, međutim sada je jasno da s ovom najavom poskupljenja da treba proširiti i sam obuhvat i treba dignuti i iznose, treba vidjeti je li to 300, 350 ili 400, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
- Mi imamo neke podatke da je u Hrvatskoj oko 19,1% građana koji si ne mogu priuštiti grijanje tijekom zime. Ne možemo samo gledati unatrag, moramo gledati što će se događati dalje. Na kraju prošle sezone grijanja plin je poskupio i plaćamo ga već u ovoj sezoni 10,3% više. Mi kad gledamo strukturu troškova u kućanstvima onda to gledamo na razini mjeseca. U EU udio troška hrane je oko 13%. To je podatak Eurostata. U Hrvatskoj je udio troška hrane 27,2% i raste i dalje.
