Mediteranski dan obale, koji obilježavamo svake godine 25. rujna, dan je kada slavimo ljepotu mediteranskih obala i života na njima, no i kada upozoravamo na činjenice koliko su one krhke i izložene raznim ugrozama, najviše od strane čovjeka. Stoga sve zainteresirane građane i nadležne institucije pozivamo na aktivni angažman u zaštiti naših obala i mora te na njihovo održivo planiranje, upravljanje i korištenje.
Kampanju obilježavanja Mediteranskog dana obale je još 2007. godine pokrenuo UN-ov mediteranski centar za obale, PAP/RAC iz Splita, koji svake godine centralnu proslavu organizira u drugoj mediteranskoj zemlji. Prošle godine je ona bila u Splitu gdje je obilježen i 40. rođendan centra PAP/RAC , a ovogodišnja centralna proslava organizirana je na Cipru, istodobno s aktivnostima i u ostalim zemljama Mediterana.
Problemi urbanizacije i turizma koji opterećuje postojeću infrastrukturu
Cilj kampanje obilježavanja Mediteranskog dana obale je upozoriti najširu javnost na izazove s kojima se suočavaju naša obalna područja. Ti su izazovi, iako različitog intenziteta, vrlo slični u svim mediteranskim zemljama. To su u prvom redu urbanizacija uskog obalnog pojasa te koncentracija aktivnosti i izgradnja što bliže moru. Kako se to događa dobrim dijelom radi obalnog turizma, obujam ali i sezonalnost korištenja čitave te ogromne prateće infrastrukture među glavnim su uzrocima negativnih posljedica ovakvog razvoja. Turizam koristi čitavu infrastrukturu nekog društva, ne samo prometnu, vodoopskrbnu, kanalizacijsku, energetsku, već i zdravstvo te različite službe poput službe za traganje i spašavanje na moru i priobalju. Ukoliko društvo nije dobro organizirano, često troškovi korištenja navedenih društvenih servisa nisu obuhvaćeni cijenom turističkog proizvoda, već padnu na leđa lokalnog stanovništva. Tu se ogleda i društvena nepravda, jer ne sudjeluju svi u dobiti od turizma. Osim toga, ukoliko troškovi korištenja okoliša nisu uzeti u obzir, npr. neodrživo odlaganje otpada poput priče sa splitskim Karepovcem i ostalim ilegalnim odlagalištima ili mali postotak bioloških pročišćivača otpadnih voda, neminovno budućim generacijama, svi zajedno, ostavljamo negativan utjecaj na okoliš što u konačnici vodi padu kvalitete života obalnog područja. Posljedično, to dovodi i do smanjene ugode za turiste te vodi u "začarani" krug propasti ove prominentne gospodarske grane, ali i samog društvenog tkiva.
Protokol PAP/RAC-a nalaže obalnu zonu zabranjene gradnje
Osim velike izgradnje u obalnom području posebno negativna je raštrkana dužobalna gradnja. Takva gradnja specifična je za slabije naseljene mediteranske obalne zemlje poput naše. Osim što je ovakav razvoj neefikasan po svakom infrastrukturnom sadržaju te zahtijeva veliku prometnu infrastrukturu i posljedično emisije iz prometa, on praktički nema alternativu u prilagodbi na podizanje razine mora osim uzmaka. Jedna od mjera za koju se PAP/RAC zalaže, a koja je i dio Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjima na Mediteranu jest obalni odmak - zonu u kojoj je gradnja zabranjena odnosno ograničena. Iako se može pomisliti da smo zakasnili jer smo sve već izgradili, to nije točno. Uz pomoć novih satelitskih mjerenja možemo vidjeti da sve mediteranske zemlje, neke više a neke manje, konstantno povećavaju izgrađenost u uskom obalnom pojasu, tako da ona seže od ispod 10 do iznad 40% u ponekim zemljama.
Obalni plan s fokusom na klimatske promjene
Mediteranski dan obale prilika je kada pozivamo zemlje na zaustavljanje ovakvih trendova, jer će oni našoj djeci i budućim generacijama donijeti brojne negativne posljedice. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je pažljivo planirati i upravljati obalnim područjima. Kroz planove upravljanja obalnim područjima pokušavamo voditi razvoj obalnog područja u smjeru održivosti. PAP/RAC je 2015. godine u okviru projekta Svjetske fondacije za okoliš i u suradnji sa Šibensko-kninskom županijom napravio, a Županija zatim i usvojila prvi Obalni plan. Ovaj plan u posebnom je fokusu imao klimatske promjene koje su za obalna područja, usmjerena na obalni turizam, posebna prijetnja. Naime, iako su, na sreću, na Mediteranu plime male, koncentracija izgradnje u neposrednoj blizini mora čini Mediteran posebno ranjivim na podizanje razine mora. Šibenski obalni plan ove je godine na najvećoj europskoj konferenciji za klimu u Lisabonu nagrađen kao najbolji primjer prilagodbe na Mediteranu.
Mjere zaštite obalnog pojasa u Splitsko-dalmatinskoj županiji - "Pomorsko je dobro"
Upravni odjel za pomorstvo i turizam Splitsko-dalmatinske županije započeo je s izradom Plana upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem s ciljem jačanja gospodarskog razvoja kroz zelenu ekonomiju i unaprjeđenija kvalitete življenja uz ostvarenje društvene jednakosti, održivu zaštitu okoliša i daljnji ekonomski razvoj. Osnovni elementi razvoja trebaju se temeljiti na zelenoj energiji, zelenoj gradnji, čistom transportu, održivosti vodnih resursa i obalnog mora, održivom upravljanju otpadom i prirodnim resursima te kontinuiranom i planskom razvoju održivog turizma uz istodobno značajno poboljšanje prometne i ostale komunalne infrastrukture za sadašnje i buduće generacije.
Osim ovog plana Upravni odjel za turizam i pomorstvo provodi i već poznati projekt „Pomorsko je dobro“. Osmišljavanjem i realizacijom ovog projekta, Splitsko-dalmatinska županija napravila je veliki, "pionirski" iskorak - uvođenje online digitalnog registra s pretraživačem svih koncesija i koncesijskih odobrenja te mogućnost online prijave eventualne zloporabe i devastacije na pomorskom dobru putem web stranice https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/, a sve u svrhu zaštite i očuvanja pomorskog dobra na području Splitsko-dalmatinske županije.
Do danas je zaprimljeno preko 160 prijava građana koje su potom proslijeđene nadležnim inspekcijama na daljnje postupanje. Neki od tih slučajeva završili su i u medijima, a počiniteljima su određene zakonom propisane kazne.
Akcija "Zagrli more srijedom"
U okviru proslave Mediteranskog dana obale, u Splitu se organizira ciklus radionica za djecu petih i šestih razreda osnovnih škola pod nazivom „Zagrli more srijedom“. Radionice će voditi doc. dr. sc. Bruno Ćurko, s Filozofskog fakulteta u Splitu, koji je posvećen promicanju kritičkog razmišljanja u djece, dok će gosti biti osobe koje se morem i obalama bave kroz različite aspekte. Radionice će se odvijati u Gradskoj knjižnici „Marka Marulića“ koja će djeci predstaviti i odabir poezije i proze o moru. Prva radionica održat će se na sam Dan obale, u srijedu 25.09. u 18:00 sati, te će se narednih devet srijeda, uvijek od 18:00 – 19:00 nastaviti naše grljenje srijedom. Radi ograničenog broja djece potrebno je prijaviti se na tel. 021/685 020.
Partneri Splitske proslave Mediteranskog dana obale ove godine su županijski Odjel za turizam i pomorstvo, udruga Mala filozofija, nekoliko osnovnih škola te Gradska knjižnica „Marka Marulića“. Ovi partneri su se, svaki u svojoj domeni, uhvatili u koštac s izazovima obalnih područja.
