Prema najnovijim podacima Eurostata, u 2022. godini 14,7% zaposlenika u Europskoj uniji primalo je niske plaće, što je pad u odnosu na 16,2% u 2018. godini. Nisko plaćeni radnici definirani su kao oni koji zarađuju dvije trećine ili manje od medijalne bruto satnice u zemlji u kojoj rade.
Veći udio nisko plaćenih žena i mladih radnika
Statistika pokazuje da je udio nisko plaćenih žena u 2022. iznosio 17,1%, dok je kod muškaraca bio 12,6%. U 2018. godini taj je omjer bio 18,2% naspram 12,5%. Uspoređujući dobne skupine, najveći udio nisko plaćenih zaposlenika (25,2%) zabilježen je među onima mlađima od 30 godina, dok je kod radnika od 30 do 49 godina taj udio 12,1%, a kod onih starijih od 50 godina 13,4%, podaci su Eurostata.
Razina obrazovanja snažno utječe na visinu plaće
Podaci pokazuju da osobe s nižom razinom obrazovanja češće spadaju u kategoriju nisko plaćenih (27,5%) u odnosu na one sa srednjim (17,5%) ili visokim obrazovanjem (4,8%).
Najveći udio u Bugarskoj, najmanji u Portugalu
Među zemljama EU-a najveći udio nisko plaćenih zaposlenika bilježi se u Bugarskoj (26,8%), zatim u Rumunjskoj (23,9%), Latviji (23,3%), Grčkoj (21,7%), Estoniji (21,2%) i na Cipru (20,0%). Najniže stope imaju Portugal (1,8%), Švedska (4,1%), Finska (6,5%), Italija (8,8%), Slovenija (9,4%) te Francuska i Danska (9,7%).
Na prikazu grafičkih podataka za 2022. godinu, Hrvatska se, s prosjekom oko 18 posto, nalazi ispod prosjeka EU-a koji iznosi 14,7 posto. Iako nije među zemljama s najvišim udjelom nisko plaćenih, trendovi i dalje upućuju na potrebu daljnjeg poboljšanja radnih uvjeta i jačanja plaća u određenim sektorima.
Sektor ugostiteljstva i turizma prednjači u niskim plaćama
Najviše nisko plaćenih zaposlenika u EU-u radi u djelatnostima smještaja i usluživanja hrane (35,1%), potom u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (32,3%). Usto, tip ugovora također utječe na visinu plaće: među zaposlenicima s ugovorima na određeno 27,2% je nisko plaćenih, dok je taj udio kod stalnih ugovora 12,6%.
Hrvatska, s obzirom na izraženu orijentaciju prema turizmu i uslužnim djelatnostima, bilježi slične trendove: niže plaće koncentrirane su uglavnom u sektorima poput ugostiteljstva, koji u sezoni zapošljavaju velik broj mladih i privremenih radnika. Iako podaci ukazuju na blago poboljšanje u odnosu na ranija razdoblja, izazov ostaje u poticanju rasta plaća i poboljšanju radnih uvjeta, osobito za radnike s nižom razinom obrazovanja i one s ugovorima na određeno vrijeme.
