Što se točno događalo na jučerašnjoj sjednici Komisije za imena ulica, trgova i za spomenike Grada Splita javnosti je otkrio Petar Škorić, bivši predsjednik splitskog HDZ-a, a danas jedan od članova Komisije. U svom istupu Škorić je poručio kako je cilj bio zatvoriti temu koja godinama izaziva ideološke prijepore, uz naglasak na poštovanje i pijetet prema svim žrtvama totalitarnih režima. Prema njegovim riječima, članovi Komisije u pripremi sjednice upoznati su s činjenicom da je prethodni saziv već proveo cjelokupnu proceduru da se prostor u Ulici Domovinskog rata, ispred brojeva 2 i 4, imenuje Trgom žrtava fašizma.
Negativna mišljenja i mogući troškovi
Međutim, kako je otkrio Škorić, u postupku su pribavljena i mišljenja institucija koje djeluju na toj lokaciji, a ona su bila negativna. Razlog tome, naveo je, leži u činjenici da bi promjena naziva dijela Ulice Domovinskog rata izazvala konkretne probleme, nepotrebne troškove i administrativne poteškoće, i za institucije i za građane koji ondje žive. Škorić ističe kako je namjera Komisije bila zaključiti pitanje koje već godinama opterećuje njezin rad i stalno otvara ideološke sukobe, umjesto da se fokus usmjeri na rješenja koja povezuju, a ne razdvajaju.
Osuda svih totalitarnih režima
Pritom je jasno poručio da osuđuje sve totalitarne i zločinačke režime – nacizam, fašizam i komunizam – te smatra da svaka žrtva zaslužuje punu istinu, pijetet i dostojanstvo. Dodao je i kako je upravo iz tog razloga, sukladno europskim rezolucijama, u gradski protokol već uvršteno obilježavanje Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, kako bi se svake godine na dostojanstven način odavala počast svim žrtvama, bez selektivnosti i bez dodatne politizacije.
Petar Škorić, bivši predsjednik splitskog HDZ-a, a danas član Komisije za imena ulica, trgova i za spomenike, naglasio je i da su u više navrata predlagali da Split dobije primjerenu lokaciju za obilježavanje svih žrtava totalitarizama – nacizma, fašizma i komunizma – no da dio političke scene takvu inicijativu nije prihvatio. U svom pojašnjenju osvrnuo se i na, kako tvrdi, pokušaje politizacije i etiketiranja nakon sjednice, ocijenivši da to ne doprinosi ni istini ni dostojanstvu žrtava. Istodobno je upozorio da su na istoj sjednici donesene i druge važne odluke koje su, kako smatra, ostale u sjeni političkih prijepora. Među njima su odluka o postavljanju spomenika svetom ocu Ivanu Pavlu II., kao i odluka o postavljanju spomen-ploče u znak sjećanja na veliki prosvjed ispred zgrade Banovine, na kojem su se građani Splita usprotivili velikosrpskoj i četničkoj agresiji JNA te izrazili opredijeljenost za stvaranje hrvatske države i Hrvatske vojske.
Barbir: "Nećemo pristati na razdvajanje antifašizma i Domovinskog rata"
"Otvaranje starih rana ne donosi dobro"
Škorić poručuje kako su to teme koje okupljaju i podsjećaju na zajedništvo, za razliku od onih koje, po njegovu mišljenju, produbljuju društvene podjele. Zaključno ističe da otvaranje starih rana bez stvarnih rješenja ne donosi dobro nikome, te da je odgovornost svih graditi društvo koje pamti i poštuje žrtve, ali i društvo koje ide naprijed, utemeljeno na istini, poštovanju i zajedništvu.
