I dok u hrvatske škole ulazi dugo očekivana reforma školstva, osam učenica i dvije profesorice splitske Obrtničke škole su zahvaljujući Erasmus+ KA2 projektu „EUse science to STEAM up your school“ imale priliku vidjeti iz prve ruke kako funkcionira švedski obrazovni sustav.
Marina Radić, Laura Meštrović, Mila Maloča, Sara Basara, Viktoria Kovač, Nina Zagmajster, Maria Topić, Klara Roguljić te njihove profesorice Milena Knezović (profesorica informatike i matematike i koordinatorica STEAM aktivnosti) i Miranda Barac (profesorica engleskog i francuskog jezika i Erasmus+ koordinatorica ovog međunarodnog projekta) su tjedan dana boravile u švedskoj partnerskoj školi Fridagymnasiet u Vänesborgu.
Erasmus+ projekt financira EU, a u Hrvatskoj ga provodi Agencija za mobilnost i programe EU. U svom dvogodišnjem projektu splitska škola je ostvarila suradnju s partnerskim školama iz Njemačke, Danske, Nizozemske, Španjolske i Švedske. Zadnja mobilnost im je bila u rujnu u Švedskoj (od 14. do 22.9.) s koje su se vratile oduševljene, a saznat ćemo i zašto.
Jedna osoba može učiniti razliku
Održivi razvoj kao zalog za budućnost je tema na kojoj su radile taj tjedan zajedno s njihovim domaćinima iz švedske partnerske škole kao i učenicima i nastavnicima iz Nizozemske i Španjolske. Upoznali su se sa 17 globalnih ciljeva održivoga razvoja, kojom Ujedinjeni narodi žele planet učiniti boljim i pravednijim mjestom za život za sve. Nastavnica partnerske škole, Kristina Melen, koja je ujedno i koordinatorica za održivi razvoj na školskoj razni, održala je zanimljivo predavanje o važnosti provođenja mjera koje vode ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Upoznala ih je s djelovanjem Grete Thunberg, švedske učenice koja je dokazala da jedna osoba može učiniti razliku. Posjetili su Sveučilište u Göteborgu gdje im je profesor Johan Boman održao predavanje o ciljevima održivosti i njihovoj povezanosti s atmosferskom kemijom, a profesor Örjan Hansson o prirodnoj i umjetnoj fotosintezi. Imali su priliku posjetiti njihov kemijski laboratorij i vidjeti kako ispituju zagađenost zraka.
U Trollhättanu su posjetili hidroelektranu Olidan te znanstveni centar Innovatum s 4400 četvornih metara punih interaktivnih stanica, kreativnih igrališta i fascinantnih eksperimenata. Tijekom ovog radnog tjedna učenici su bili podijeljeni u međunarodne grupe koje su na engleskom jeziku radile prezentacije i kratke filmove obrađujući jedan od ciljeva održivog razvoja. Zadnji dan su svoje kreativne radove prezentirali učenicima osnovne škole kako bi im prenijeli sve što su naučili ovaj tjedan. Uz rad, nije izostalo ni druženja ni zabave poput uzbudljive avanture na Prison Islandu, a u sklopu ove mobilnosti posjetili su Göteborg i Stockholm. Kako su bile smještene u obiteljima, učenice su imale priliku vidjeti iz prve ruke kako živi švedska obitelj. Život u Švedskoj im se sviđa, pogotovo škola, Šveđani su dragi i ljubazni, sve su odmah naučile što znači švedska “fika ”(pauza za kavu uz kolač), ali ipak sve se slažu da su hrana i klima kod nas bolje.
Učenik je u središtu obrazovnog procesa
No švedski obrazovni sustav nije nikoga od njih ostavio ravnodušnim. Škola koju su posjetili je srednja škola koja ima tri programa: prirodne znanosti, društvene znanosti i ekonomiju. Broji oko 200 učenika. U Švedskoj osnovna škola traje devet godina, a srednja tri godine. Imaju otprilike devet predmeta po godini, s tim da u trećoj godini mogu birati određene predmete prema interesu. U školi su od 8 do 15 ili 16 sati te uz predavanja imaju vrijeme koje provode u svom uredu (nekoliko učenika dijeli jedan ured) gdje uče, istražuju, rade projekte ili imaju konzultacije sa svojim mentorom. Svaki nastavnik ima 15 učenika kojima je mentor, a koji ne moraju nužno biti u istom razredu. Uz „klasične“ učionice imaju i posebne učionice za rad u tišini, a škola obiluje i prostorijama za relaksaciju, odmor i druženje. Svaki učenik ima raspored izrađen samo za njega. Uz to dobije laptop (Apple) koji može koristiti dok se školuje, a poslije ga može otkupiti, ako želi. Udžbenici su također besplatni, odnosno, za većinu predmeta su u digitalnom obliku. Imaju besplatan doručak i ručak te tople napitke tijekom cijelog dana.
Učenik je u središtu obrazovnog procesa i aktivno sudjeluje u njemu. Naglasak nije isključivo na znanju, već i na vještinama i sposobnostima. U osnovnoj školi imaju predmet za vrijeme kojeg uče kuhati i šiti (domaćinstvo). Kako su im švedski domaćini omogućili i posjet susjednoj osnovnoj školi, tamo ih je posebno oduševio kabinet kemije u koji se ulazi stepenicama periodnog sustava kao i učionica glazbenog u kojoj se nalaze brojni instrumenti, a u dnu je studio gdje učenici mogu snimiti svoje glazbene uratke dok ih sa zidova promatra Mozart koji stoji odmah uz Led Zeppelin ili pak Beethoven koji stoji uz Janis Joplin i brojne druge glazbene legende. I u osnovnoj i srednjoj školi, nastavnici su rasterećeni administracije i glavna zadaća i vizija im je educirati aktivnog, samopouzdanog građanina sa usađenim demokratskim vrijednostima koji će aktivno sudjelovati u procesu učenja i znati preuzeti odgovornost kako za sebe tako i za druge ili kako oni slikovito kažu „to educate skilled backpackers“. Da bi u tome uspjeli, shvatili su da škola mora biti ugodno mjesto za učenje gdje vlada povjerenje i razumijevanje, metode poučavanja trebaju biti raznovrsne i prilagođene učenicima te škola mora provoditi internacionalizaciju i međupredmetne projekte.
Atmosfera u školi je opuštena. Učenici i nastavnici se oslovljavaju imenima. Izostanci im nisu problem jer ih gotovo i nema. Uostalom, država financira svakog učenika koji se školuje bilo u osnovnoj ili srednjoj školi s nekih 100 eura mjesečno te ukoliko ne ide u školu, potpora izostane. No i bez te „motivacije“, za koju kažu da i nije „bogzna šta“, pitamo se pa tko bi uopće izostajao iz ovakve škole. Plaća nastavnika početnika je oko 4000 eura, otkrili su im švedske kolege, no i život u Švedskoj je dosta skuplji.
Sličnosti sa Školom za život
Organizacija rada i materijalni uvjeti su zaista na visokoj razini, no sama nastava ne razlikuje se puno od nastave u našim školama jer npr. u engleskom jeziku koristimo iste metode podučavanja i oblike rada te su se naši učenici odlično snalazili u prezentacijama na engleskom jeziku. Vrednovanje i način godišnjeg planiranja je isti kao i u našoj Školi za život uz dosta autonomije nastavnika i s naglaskom na formativno vrednovanje s tom razlikom da u srednjoj školi na kraju svakog razreda imaju i vanjsko vrednovanje iz švedskog, engleskog i matematike (nešto kao naša državna matura samo što se provodi iz tri glavna predmeta na kraju svakog razreda srednje škole).
I za kraj mala napomena da su Šveđani zadnju reformu imali 2011., no smatraju da je već vrijeme za novu reformu jer obrazovanje je poput biljke koju treba redovito zalijevati i ne dozvoliti da se ovako bitan segment prepusti slučaju. Uostalom, nije slučajnost da se u školi na vidljivom mjestu nalazi poznata izreka Nelsona Mandele: "Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti kako biste mijenjali svijet".
U svakom slučaju, splitske učenice i profesorice se vraćaju kući bogatije i spremnije da mijenjaju ono što mogu promijeniti, a da u duhu održivog razvoja, čuvaju ono što ne bi mijenjale.
U travnju 2020. Obrtnička škola je domaćin projekta i raduju se što će tom prilikom ugostiti svoje prijatelje iz Švedske, Danske i Njemačke i što će im imati priliku uzvratiti gostoprimstvo.
