Grad Trogir ostvario je sjajne turističke rezultate u 2023. sa preko 614 tisuća ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju i 373 tisuće noćenja ostvarenih u nautici, približivši se brojci od milijun noćenja. U Trogiru je ostvareno 14 posto više dolazaka i 5posto više noćenja u odnosu na prethodnu 2022. godinu unatoč volatilnoj ekonomskoj situaciji i inflaciji koja je utjecala na cijene i kupovnu moć turističkog tržišta.
Turistički sektor u Trogiru, ali i cijeloj Splitsko – dalmatinskoj županiji, trenutno je u uzlaznoj fazi rasta i oporavka od turbulentnih zdravstvenih, ekonomskih i gospodarskih zbivanja zabilježenih posljednjih nekoliko godina na globalnom nivou, a o tome svjedoči dostizanje turističkih pokazatelja iz razdoblja 2019. godine koja se smatra najuspješnijom godinom u hrvatskom turizmu, javlja Turistička zajednica grada Trogira.
U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 31,2% više dolazaka domaćih gostiju
Najzastupljenija tržišta u 2023. godini su Poljska, Njemačka i Mađarska, a pored navedenih slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Češka, a posebno je potrebno istaknuti domaće tržište koje već nekoliko godina bilježi trend rasta. U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 31,2% više dolazaka domaćih gostiju, što je izrazito važan pokazatelj uspješnosti razvoja Trogira kao turističke destinacije koja porastom broja domaćih gostiju smanjuje odljev turističke potrošnje.
Jedan od najvećih izazova s kojima se susreće Trogir, ali i ostale obalne destinacije, je visoka sezonalnost i struktura smještajnih kapaciteta. Turistička zajednica grada Trogira u okviru svojih mogućnosti kontinuirano radi na poboljšanju kvalitete i disperziji turističke ponude izvan centralnog dijela turističke sezone, a povoljni klimatološki uvjeti idu u prilogu postajanju cjelogodišnje i održive „365 destinacije“, što je jedan od glavnih dugoročnih ciljeva.
Izvrstan primjer je organizacija ovogodišnjeg sadržajno iznimno bogatog i potpuno besplatnog adventskog programa koji je privukao medijsku pažnju na nacionalnoj razini i oborio sve rekorde posjećenosti do sada. U prilog tome ide i izbor za najljepši advent u RH na portalu gradonačelnik.hr koji se bira u više kategorija (općine, mali, srednji i veliki gradovi). Po dosadašnjim reakcijama publike Trogir je jedini grad u Dalmaciji u top 5 izboru u svojoj kategoriji i jedini u Splitsko-dalmatinskoj županiji u top 5 izboru u svim kategorijama.
Zahvaljujući adventskim zbivanjima u Trogiru je zabilježen porast broja dolazaka u prosincu u odnosu na prethodnu, ali i 2019. godinu. Uz već spomenut rast noćenja domaćih gostiju, te onih iz susjednih zemalja poput BIH, bitna je promjena značajan rast noćenja gostiju iz SAD-a koji su ove godine ostvarili čak 308 noćenja, dok je taj broj u 2022. godini iznosio svega 75.
Temeljni cilj svih subjekata u turističkom sektoru u izgradnji održivog turizma treba biti težnja ka kvaliteti ponude
S obzirom da je struktura smještajnih kapaciteta većinski orijentirana u smjeru privatnog smještaja koji dominira u Trogiru i okolnim općinama, podatak da su u prosincu u Trogiru gosti boravili većinski u hotelima, u postotku od 66%, upravo daje signal u kojem smjeru se treba dodatno razvijati turizam u budućnosti. Gosti veće platežne moći s trećih i novih tržišta poput SAD-a traže sadržajno raznoliku i kvalitetnu ponudu u destinaciji, te preferiraju hotelski smještaj kojeg u ovom trenutku nedostaje u većem dijelu Splitsko-dalmatinske županije pa i u Trogiru te susjednim općinama.
Temeljni cilj svih subjekata u turističkom sektoru u izgradnji održivog turizma treba biti težnja ka kvaliteti ponude, bilo to u izgradnji strukture i usluga smještaja, uređenja objekata pa do svih dodatnih sadržaja koji se nude gostima u svako doba godine. U tom smislu iznimno je bitno usvojiti multidisciplinarni pristup kojim će se kontinuirano unaprjeđivati međusektorska suradnja. Posebice je to izraženo u segmentu zračnog prometa koji treba težiti povećanju novih avio linija u zimskom periodu kako bi destinacije mogle prilagoditi i i kvalitetno promovirati svoju adventsku ponudu na inozemnim tržištima.
