Godina je 2021., a dijelovi grada Splita još nemaju kanalizaciju, a ni legalni vodovod. Jedno od takvih područja je Žrnovnica koja se posljednjih godina, pa i desetljeća naslušala obećanja o izgradnji novog vodoodvodnog sustava.
Podsjetimo, nakon što Grad Split Žrnovnici ni prošlog stoljeća nije riješio pitanje opskrbe vodom, stanovnici su osamdesetih godina stvar uzeli u svoje ruke i samo si izgradili vodovodnu mrežu koja se snabdijeva s izvora rijeke Žrnovnice.
Za vodovod je tehnički nadležan Mjesni odbor Žrnovnica, no njegovo održavanje je relativno nedavno preuzeo splitski Vodovod i kanalizacija bez obzira na to što se u ovom podmosorskom mjestu voda i dalje ne naplaćuje. Žrnovčani tako piju "tehničku" vodu koja se kontrolira neusporedivo manje nego ona s izvora Jadra, no to i nije jedini problem. U ljetnim mjesecima, kada zbog vrućina i poljoprivrede potrošnja vode višestruko poraste, nastaju veliki problemi u Korešnici, zapadnom dijelu Žrnovnice.
ViK je lani djelomično riješi problem obnovom pumpnih stanica na nekoliko lokacija u mjestu, no ovog ljeta problem s nestancima vode ponovo eskalira.
Voda prvo nestane kućama na najvišoj nadmorskoj visini. Ovog ljeta svakim danom sve više kućanstva ima problema s nestankom vode. Posvjedočio nam je tome bračni par iz Korešnice.
- Svake godine imamo problema s pitkom vodom, no kada su lani napravili nove pumpe, situacija se dosta stabilizirala. Nestalo bi vode možda uru vremena predvečer. Prije je bilo i ujutro i navečer.
Ova godina je krenula tako da vode imamo do 6 i kvarat. Dignem se oko 5 da uspijem zaliti u vrtu. Onda je nema sve do večernjih sati. Mi imamo rezervoar vode, ali to ne pomaže puno.
Ne znam kako objasniti ovo što se događa. Jučer smo razgovarao s ljudima iz Vodovoda. Mislio sam da pumpe ne rade pa sam zvao čovjeka. On mi je rekao da pumpe rade što me je iznenadili. No ponovit ću, lani je bilo po sat vremena bez vode, a sada je i ujutro i predvečer.
Lani je bilo dobro, ove godine ponovo loše
No sada je opet bolje nego je bilo preklani, kada nije bilo pumpe. Tada nije bilo vode po cile dane - kaže mještanin Korešnice Ante Brzović.
Naglašava da se stvar dodatno pogoršala za vrijeme vrućina.
- Općenito se tada troši više vode, a druga je stvar što ljudi zalijevaju masline. Pojedinci danima ne zatvaraju vodu. Na sastanku prije dvije godine koji je bio organiziran na temu vode u Žrnovnici, a tu su bili tadašnji dogradonačelnik Nino Vela, predstavnici VIK-a, predsjednik Mjesnog odbora i građani, predstavio sam podatak da na špini ispod škole dnevno poteče oko 30 kubika vode dnevno. U isto vrijeme na nogometnom igralištu na Mosoru 10 topova zalijevaju terene. Zašto to ne rade noću? Ili zašto se ne kupi pumpa i zašto klub ne bi crpio vodu koja je odmah do?
Zašto ne radi akumulacijski bazen?
Inače iznad kuće postoji akumulacijski bazen, ali on je zatvoren i ne puni se. Da je bazen pun on bi spriječio nestanak vode barem na neko vrijeme. Zašto netko bazen drži zatvoren, nije mi poznato - kaže naš sugovornik.
Jedno od mogućih rješenja za vrijeme ljeta su redukcije. Postoje ventili gdje se dotok do neke ulice može prekinuti jednom u par tjedana, ili se može smamiti pritisak da bi se voda pravednije raspodijelila.
Njegova supruga Marijeta smatra se da bi naplata vode riješila problem nestanka vode.
- Kuna po kubiku i bit će vode. Mi ovdje nemamo za čašu vode, a ispod nas ljudi peru ulice - kazala je.
Očito je da pravog rješenja neće biti do izgradnje novog vodovoda, a to se sasvim sigurno neće dogoditi nekoliko sljedećih godina.
Mjesni odbor Žrnovnica je još lani prihvatio zaključak vezan uz ovu problematiku:
"Vijeće je u prošloj godini poslalo upit VIK, te dobilo odgovor s kojim je upoznato. Također je svjesno stanja vodovoda Žrnovnica, nemoguće naplate vode, davanja novih priključaka i sl., pa zbog svega poznatog, Vijeće je mišljenja da treba podržati djelatnosti VIK-a u smislu do sada provedenih i planiranih aktivnosti u rekonstrukciji i revitalizaciji Vodovodnog sustava Žrnovnica. Također su mišljenja da bi ova voda trebala ostati kao tehnološka voda mještanima Žrnovnice (koji su je i izgradili) i nakon izgradnje novog vodovodnog sustava. Vijeće smatra da je nužno osigurati mogućnost priključenja na postojeći sustav novim potrošačima jer postoji realna mogućnost ilegalnog priključenja na sustav i samim time nekontroliranog rasta sustava i ugrožavanja postojećih korisnika sustava. Sve navedeno bi trebala kontrolirati i provoditi gradska tvrtka Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Split koja povodi rekonstrukciju Vodovodnog sustava, te koja je preuzela tehničko održavanje Vodovodnog sustava Žrnovnica. Vijeće je mišljenja kako bi se voda trebala naplaćivati po manjoj cijeni od tržišne, a sve zbog održivosti sustava u budućnosti".
Solje: Uvesti naplatu
Predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica, Branko Solje, kazao nam je da su gotovo sve aktivnosti i planirani zahvati na postojećem vodovodu do danas izvedeni dok se još uvijek snima cjelovito funkcioniranje sustava nakon izvršenih zahvata.
- Još uvijek su neki dijelovi u sustavu van očekivanih i planiranih hidrotehničkih prilika. Sve ovo skupa nužni su preduvjeti za održivo funkcioniranje postojećeg vodovodnog sustava koji će u konačnici ovisiti o svakom pojedinom čovjeku u našem mjestu i našem ponašanju prema vodi kao resursu koji najmanje cijeni onaj koji ga ima, te o našem ponašanju prema svom susjedu koji se diže usred noći da svojoj obitelji osigura zalihe vode za piće i osobnu higijenu dok mi nesavjesno zalijevamo, peremo i hladimo sve što treba i ne treba.
Grad Split treba preuzeti vodovodni sustav u cijelosti, a to znači sveobuhvatno i cjelovito. VIK treba postaviti nova brojila, proglasiti nulto stanje i uvesti naplatu prema potrošnji i svi će imati vodu. Temelj za sve je analiza struke, a ne politika - govori nam Solje, dodajući da se radi i o njegovom stavu i stavu Mjesnog odbora.
Što kaže struka?
Prema hidrauličkoj analizi koju je izradio Infra projekt, proračun koji uzima u obzir sve specifičnosti određenog područja, izračunato je da je za područje koje opskrbljuje primjerice HS Korešnica dovoljno 32 l/s za vršnu potrošnju ili 115,2 m3/h.
17. lipnja ove godine u 23 sata protočnost je bila 146 m3/h ili 40 l/s. Idući dan u 7:40 stanje je bilo 171 m3/h. Preksinoć je izmjereno 173 m3/h. Evidentno je da crpke rade punim kapacitetom, ali nedostaje vode na usisu. Tlak bi na usisu u optimalnim uvjetima trebao biti 2- 3 bara.
Predviđeni minimalni tlak isključivanja crpki je predviđen na 1 bar, no on je reduciran na 0,4 bara da bi se izbjeglo stalno isključivanje zbog nedostatka vode. Očito ni to ne pomaže.
Moglo bi biti i gore
Hidrološka situacija u cijeloj Dalmaciji sve je gora, pa je tako i stanje na izvoru Žrnovnice sve lošije. Prava kiša nije pala od svibnja, a kako su srpanj i kolovoza prosječno najsušniji mjeseci u godini, hidrološka situacija mogla bi se i dodatno pogoršati.
