Od svih hrvatskih turističkih inačica onaj vojni tek se počeo razvijati i daleko je od mogućnosti. Tako je Kliška tvrđava autentična scena za uprizorenje obrane od osmanlija u kojoj sudjeluju uskoci, povijesna postrojba, svakojaki vitezovi... Događa se sredinom srpnja, ali samo par sati i to unutar tvrđave. Ma koliko bilo spektakularno dostupno je malom broju ljudi. Ali desetodnevna opsada Kliške tvrđave s npr. 5.000 turista obučenih u osmanske osvajače, trbušne plesačice, koji bi se ulogorili pod šatorima odmah iza Kozjaka u Blacama bila bi nešto sasvim drugo u financijskom smislu.
Godišnji odmor u vojnom kampu
I inače su vojni kampovi vrlo traženi u svijetu kao mjesto gdje se može provesti bar pola aktivnog godišnjeg odmora. Bivše vojno osoblje je često angažirano na takvim turističkim projektima, najčešće u SAD-u, Rusiji i u džunglama Južne Amerike. Organiziraju se tečajevi preživljavanja, simulacije vojnih operacija, uče se korištenju različitih vrsta naoružanja, simuliraju se obuke za specijalne jedinice, padobranstvo...
U svemu tome smo tanki, skoro pa nikakvi. Krenulo se jedno vrijeme s paintballom u maskirnim uniformama i to bi uglavnom bilo to. U zadnje vrijeme u Karlovcu su organizirane ture džipovima, transporterima po crtama bojišnice i to se dosta traži. U Hrvacama, osim konja, braniteljska turistička zajednica nudi plovidbu, memorijalnu regatu Cetinom u gumenjacima i za veće grupe.
Jugoslavenski NORAD-u u Žrnovnici
A potencijali leže na suhom kao što leži u splitskoj vojarni Lora podmornica HRM-a P-01 Velebit. Kad bi se smjestila u uvali Baluni, nedaleko od Banovine, turistički vodiči se kunu da bi posjeta bilo prilično. Ili kad bi se dopuštalo turistima posjet pa i boravak u jugoslavenskom NORAD-u u Žrnovnici, ukopanom podzemnom zapovjednom i komunikacijskom centru osposobljenog za preživljavanje nuklearnog i biokemijskog napada.
- Ono što je meni bilo zanimljivo kao vodiču koji je proputovao svijetom je to da mi imamo puno napuštenih objekata kakvi su u svijetu iskorišteni u turističke svrhe. Npr. Vijetnam cijeli počiva na ratnom turizmu. Imaju čak i vojne kampove za bogate turiste. Finska ima strahovito zanimljiv Muzej špijuna. Češka u Milovicama ima tenkodrom. Djeca čekaju po šest mjeeci da ga posjete. U Zadru imate ratne ture gdje se prezentiraju i Venecijanski obrambeni zid, II svjetski rat, Domovinski rat i pješači po Velebitu. Vis također nudi takve ture. Cijela naša povijest je povijest borbe - govori Kristina Nuić Prka, predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske.
Turiste zanima Domovinski rat
Svjedoči kako većina od milijun gostiju koji posjete Hrvatsku imaju izvitoperene informacije o Domovinskom ratu.
- Mi vam uvijek u turizmu izbjegavamo govoriti o ratu. Nkad nećemo sami govoriti o tome što je bilo. I nećete vjerovat, svi vas na kraju uvijek baš to pitaju - kaže Nuić Prka.
Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske je inače jedan od 12 partnera projekta "Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije - smjernice za budućnost", sufinanciranog iz europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti 3,6 milijuna kuna. Nositelj projekta je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, koji zajedno s partnerima iz civilnog društva i znanstvene zajednice provodi projekt sa svrhom doprinosa kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
Zapošljavanje branitelja i ratni turizam
Jučer je u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održan 2. strukturirani dijalog na temu "Ratni turizam u RH - potencijal za poboljšanje ponude i mogućnost zapošljavanja branitelja". Prezentirane su tako vojne ture Legije stranaca na Korzici, ture na Normandiji, vojni muzej u Parizu i druge svjetski poznate turističke atrakcije dok su naše uglavnom neiskorištene, prizemljene i rastavljene kao MiG-21 Rudolfa Perešina kojim je sletio u Austriju u važnom trenutku u Domovinskom ratu. Sad je u hangaru na Plesu daleko od javnosti, turista.
Nuić Prka, stava je da je vojni turizam ujedno odlična prilika da se hrvatski branitelji kroz rad socijaliziraju, da ne govore stalno kako im je loše i kako im je teško.
- Mislim da se radi o manjini, ali koja se najviše vidi. Imate puno ljudi koji dan danas rade, nisu u mirovinama i ne koriste nikakve povlastice nego žele da se promijeni ta percepcija u javnosti. Jedan od načina je i ovaj projekt koji sam definitivno podržala jer znamo da je to gostima zanimljivo. Mi vodiči smo ljudi s terena i znamo što gosti žele - naglasila je predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske.