Anketa provedena na 150 ispitanika u Sinju pokazuje da 84,7% starijih osoba želi ostati u svom domu, a svaka deseta starija osoba već se nalazi na lista za starački dom. Gotovo polovica ispitanih su spremni prihvatiti pomoć u kući. Svaka treća starija osoba nema nikoga tko bi joj pomogao. Najveći problemi starijima su bolest (polovica ispitanika), mala primanja (2 od 10 osoba), te samoća (16,7%), piše Ferata.
Udruga Srma je provela anketiranje o potrebama starijih osoba koje je obuhvatilo sveukupno 150 ispitanika starije životne dobi, a provedeno je u sklopu projekta „Zaštita starijih osoba od siromaštva i socijalne isključenosti u Cetinskoj krajini“. Projekt se provodio u razdoblju od 1.11.2016.-31.10.2017. uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Rezultati su pokazali da većina ispitanika (89,3%) živi u vlastitoj kući/stanu, njih 57,3% žive sami dok ostali žive sa bračnim partnerom/partnericom (21,3%) i ostalim članovima obitelji (21,3%).
Za najveći postotak ispitanih brinu se obitelj, suprug ili djeca (36,7%), ostatak rodbine (18,7%), susjedi (11,3%) dok čak 33,3% starijih osoba nemaju nikoga tko bi im pomogao.
47,3% ispitanika ima primanja <3000kn, potom njih 38,7% ima <2000kn primanja uglavnom mirovinu (97,3%) i nešto manje socijalnu pomoć (2,7%).
Zdravstveno stanje ispitanika u većini spada pod kategoriju bolesnik/pokretan (70%), a njih 13,3% se izjasnilo da su u dobrom zdravstvenom stanju.
Ispitane starije osobe najviše zdravstvenih problema imaju sa srcem, krvožilnim sustavom (tlak, šećer, masnoća) (33,3%), njih 14,7% se oporavlja od različitih operacija s tim da moramo naglasiti da u ovaj postotak ulazi dosta onkoloških bolesnika, zatim slijedi 14% ispitanika koji su slabije pokretni.
Upravo je bolest najveći problem kojeg starije osobe imaju (54,7%), potom mala primanja (18,7%) i samoća (16,7%).
Usprkos okolnostima u kojima žive, ispitanici žele ostati u svom domu (84,7%), njih 11,3% se nalazi na listi čekanja za dom dok ih 4% želi ići u dom, ali si ga ne mogu priuštiti, a gotovo polovica ispitanih (49,3%) su spremni prihvatiti pomoć u kući.
Obrada podataka pokazala je da ispitanici najviše žele usluge pomoći u obavljanju kućanskih poslova (pospremanje, čišćenje, organiziranje pranja i glačanja rublja i slično) (30,7), obilazak radi društvenog kontakta i komunikacije (razgovor, druženje) (28,7%), usluge u organiziranju prehrane (8,7%) te posredovanje u ostvarivanju različitih prava (dostava lijekova, plaćanje računa, dostava pomagala i slično) (6,7%), piše Ferata.
