Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je još krajem svibnja 1992. godine optužnicu protiv Ratka Mladića zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, a već u srpnju iste godine tadašnji Okružni sud u Šibeniku proglasio ga je krivim izrekavši mu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina, piše ŠibenikIN.
Od 1991. godine pa nadalje, više je nadležnih županijskih državnih odvjetništava u Hrvatskoj pokrenulo kaznene postupke protiv Mladića, a podaci i dokazi iz tih predmeta poslužili su haškom tužiteljstvu u vođenju postupaka na Međunarodnom kaznenom tribunalu za bivšu Jugoslaviju koji ga je na kraju osudio na doživotni zatvor, piše ŠibenikIN.
Presudom šibenskog suda Mladić je u odsutnosti osuđen jer je 26. kolovoza 1991. godine, kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa i neposredni rukovoditelj napada, zatraživši od nadležne komande i borbeno djelovanje zrakoplova; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima koji su komandirali tenkovskim, drugim oklopnim, topničkim i raketnim jedinicama u sastavu navedenog korpusa, da s vatrenih položaja na području Sivog brda, Suhopolja, Civljana, Vuković brda i Lakića napadnu selo Kijevo, na koje je ispaljen velik broj granata, bombi i kasetnih bombi, uslijed čega je jedan civil poginuo, a selo gotovo potpuno uništeno i spaljeno, piše ŠibenikIN.
Ujedno, osuđen je jer je od 27. kolovoza 1991. do 9. studenoga 1991. kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa, a zatim kao komandant tog korpusa; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; od nadležne komande zatražio djelovanje borbenih zrakoplova te izdao zapovijed jedinicama iz sastava 9. korpusa da iz tenkovskog, topničkog i raketnog oruđa i oružja napadnu područje općine Sinj, po kojem zahtjevu i zapovijedi su zrakoplovi i njemu podređene jedinice kopnene vojske izvršile bombardiranje, topničke i raketne udare po civilima i njihovim objektima te gospodarskim objektima u Sinju, Vrlici, Maljkovu, Potravlju, Šatriću i Dabru, uslijed čega su dvije civilne osobe smrtno stradale, te je nastala velika materijalna šteta na civilnim i stambenim objektima zbog čega je prouzročen zbjeg oko 3000 stanovnika Vrlike.
Nadalje, osuđen je jer je u od 16. do 23. rujna 1991. na području Šibenika, kao komandant 9. kninskog korpusa, zatraživši od nadležne komande djelovanje zrakoplova; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; naređivao podčinjenima borbeno djelovanje po civilnim objektima i osobama, spomenicima kulture, industrijskim i drugim gospodarskim objektima na području grada Šibenika, tako da je Šibenik napadnut tenkovskim te ostalim oklopnim i topničkim jedinicama, zrakoplovima tzv. JNA, pri čemu je jedna civilna osoba smrtno stradala dok su nastala oštećenja na brojnim spomenicima kulture: Katedrali sv. Jakova, spomeniku kulture nulte kategorije, samostanu i crkvi sv. Frane, Crkvi svete Ane, gradskom groblju, Biskupskoj palači, Kneževom dvoru, tvrđavi sv. Mihovila, Palači Šižgorić Galbiani, a uništeni su i pogoni u TLM 'Boris Kidrič', Tvornici elektroda i ferolegura, 'Poliplastu', 'Vinoplodu-Vinariji' i drugim gospodarskim i civilnim objektima, priopćeno je iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH).
